„Reforme provodimo planski, fazno i uz punu odgovornost prema ukupnom ekonomskom sistemu. Naš strateški cilj je uspostaviti održiv balans između konkurentnosti privrede i zaštite dostojanstva rada, uz strogo uvažavanje realnog fiskalnog kapaciteta Federacije BiH“, rekao je federalni premijer Nermin Nikšić.

Zapošljavanje i investicije

Govoreći o zapošljavanju i privlačenju novih investicija, Nikšić je, u intervjuu za portal Faktor istaknuo:

„Na 5.000 inspekcija evidentirali smo 1.200 neprijavljenih radnika, što pokazuje da je u sivoj zoni više od 50 hiljada radnika. Novi zakonski projekti u okviru fiskalizacije i smanjenja doprinosa ciljaju da ih uvedemo u legalni okvir poslovanja.“

On je dodao da Vlada kroz reforme u pravosuđu i policiji snažno djeluje protiv korupcije, a da se segment trgovine i poljoprivrede unapređuje kroz praćenje cijena, poticaje malom i srednjem poduzetništvu te jačanje ekoloških standarda.

„Cilj je dovršetkom procesa usvajanja svih strateških dokumenata pripremiti institucije za proces EU integracija i pretpristupnih fondova. Transparentnim radom, aktivnim dijalogom sa sindikatima i poslodavcima kreiramo konkurentan ambijent za pravno sigurnu i efikasnu realizaciju investicija“, naveo je premijer.

Fiskalna reforma i borba protiv sive ekonomije

O fiskalnoj reformi Nikšić je rekao:

„Zakon o fiskalizaciji transakcija omogućava digitalno i transparentno evidentiranje svih poslovnih transakcija u realnom vremenu. Fiskalni uređaji bit će direktno povezani s Poreznom upravom Federacije BiH, što precizno utvrđuje PDV i porezne obaveze. Niko neće biti prepušten sam sebi – mali obrtnici, porodični biznisi i ruralne trgovine dobit će jasne smjernice i tehničku podršku.“

Prema njegovim riječima, fiskalizacija je ključna za povećanje javnih prihoda koji se mogu usmjeriti na penzije, škole, zdravstvo, lijekove i putnu infrastrukturu.

„Procjene relevantnih međunarodnih institucija pokazuju da čak 18,6 posto BDP-a u Bosni i Hercegovini otpada na sivu ekonomiju, što nas svrstava među zemlje s najvišim udjelom u regionu i jasno pokazuje koliko je ova reforma neophodna.“

O zaduženjima i fiskalnoj održivosti

Na kritike opozicije o neodgovornom zaduživanju, premijer je odgovorio:

„Zaduživanje koje provodimo je plansko, vezano za prihodovnu stranu budžeta i usmjereno na očuvanje fiskalne stabilnosti i realizaciju razvojnih politika. Ukupni javni dug Federacije i njenih krajnjih korisnika bio je 24,9 posto BDP-a kada smo preuzeli mandat, a danas je ispod 20 posto. Sam dug Federacije iznosi svega 7,17 posto BDP-a.“

Nikšić je naglasio da zaduženja omogućavaju istovremeno vraćanje naslijeđenog duga i zaštitu standarda građana kroz povećanje penzija, plaća, invalidnina, dječijih dodataka i socijalnih davanja.

Minimalna plaća i socijalna davanja

„Nominalno povećanje minimalne plaće od 27 KM nije populističko, već korektivno. Nakon prošlogodišnjeg povećanja sa 619 na 1.000 KM, vraćamo se metodologiji usklađivanja koja predviđa rast od 2,7 posto. Direktan efekat je jačanje kupovne moći najniže plaćenih radnika i poticaj domaćoj potrošnji“, rekao je Nikšić.

O socijalnim davanjima i penzijama:

„Povećanje penzija od 17 posto, minimalna penzija sa 600 na 700 KM. Budžet za socijalna davanja povećan je za više od 100 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Samo u okviru resora socijalne zaštite izdvojeno je 333 miliona KM za invalidnine, 336 miliona KM za neratne invalide, 228 miliona KM za porodice s djecom i 59 miliona KM za roditelje-njegovatelje.“

O boračkom dodatku Nikšić je rekao:

„Vlada je prošle godine napravila iskorak dizanjem minimalne plaće i za dio boračke populacije. Ove godine radimo na usklađivanju prava penzionera, a izmjene Zakona o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodica, Zakona o nositeljima najvećih ratnih odlikovanja i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju predviđaju usklađivanje njihovih primanja s rastom penzija. Pitanje boračkog dodatka još nije prešlo prag konačnog političkog odlučivanja i operativne implementacije, ali se razmatra kroz inkluzivnu radnu grupu i mjerljive finansijske parametre.“

Infrastruktura i cestogradnja

„Za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta osigurano je 150 miliona KM, dok za modernizaciju postojećih puteva dodatnih 99 miliona KM. Fokus je na Koridoru Vc, uključujući tunel Prenj, te na brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Paralelno, modernizujemo magistralne i regionalne ceste širom Federacije BiH radi povećanja sigurnosti i bolje povezanosti građana“, naglasio je Nikšić.