U Bosni i Hercegovini decenijama dominira narativ o političkoj ugroženosti, dok statistički podaci o zapošljavanju u državnim institucijama ukazuju na potpuno drugačiju administrativnu realnost. Analiza kadrovske strukture u ključnim polugama sistema otkriva da su proklamacije o zapostavljenosti često u direktnoj suprotnosti s brojem imenovanja i zaposlenja u ministarstvima i agencijama. Umjesto proklamovane ravnopravnosti, na sceni je, prema tvrdnjama kritičara, precizan kadrovski inžinjering koji kroz konkursne komisije i zakonske procedure sistemski mijenja nacionalnu strukturu državne službe na štetu bošnjačkog naroda, izvještava Hayat televizija.

Statistika upošljavanja u ministarstvima i agencijama

Brojevi najpreciznije demantuju političke mitove i ukazuju na drastična odstupanja od ustavnih i zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti. U Ministarstvu sigurnosti, od 21 novouposlene osobe u protekle tri godine, samo su dva Bošnjaka. Sličan trend bilježi i Ministarstvo finansija, gdje je među 28 novouposlenih tek pet Bošnjaka. Posebno su indikativni podaci iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo, gdje su od 40 novih službenika čak 32 iz reda srpskog naroda, dok su svega tri mjesta pripala Bošnjacima.

Situacija nije drugačija ni u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), gdje su uposlena 33 nova službenika: 22 Srbina, šest Hrvata, te samo tri Bošnjaka i dva iz reda Ostalih. U Uredu ombudsmena za zaštitu potrošača, od devet novozaposlenih, sedam su Hrvati, dok su po jedno mjesto popunili Bošnjak i Srbin. Na najvišim nivoima odlučivanja, unutar Vijeća ministara, na rukovodećim pozicijama sjedi ukupno 24 Srba, 15 Hrvata i 11 Bošnjaka. Kada je riječ o imenovanjima direktora i generalnih sekretara u aktuelnom mandatu, od 17 funkcija, osam je pripalo Srbima, šest Hrvatima, a svega tri Bošnjacima.

Analiza disbalansa u ključnim resorima

Dubinska analiza pojedinačnih resora pokazuje da Ministarstvo finansija predstavlja najočitiji primjer nepoštivanja zakonskih okvira. Tamo Srbi čine 50% zaposlenih, dok je Bošnjaka za 20% manje od propisanog broja, uprkos tome što je broj Hrvata u porastu za 13%. U Ministarstvu pravde BiH evidentiran je deficit bošnjačkih kadrova od 12%, dok je broj Hrvata iznad norme za 13%. Ni sigurnosni sektor nije izuzet od ovih kretanja; u SIPA-i je zabilježen pad zastupljenosti Bošnjaka od 9%, dok je broj srpskih kadrova povećan za skoro 12%. Slične devijacije prisutne su u Graničnoj policiji BiH i Agenciji za identifikaciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Državni zastupnik Šemsudin Mehmedović za ovakav disbalans direktno odgovornim smatra menadžment ključnih institucija za državnu službu. On apostrofira ulogu Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu, i Roberta Vidovića, generalnog sekretara Vijeća ministara. "Ovaj tandem je u posljednje dvije godine, imenovanjem isključivo podobnih članova konkursnih komisija za izbor državnih službenika, ostvario svoj i HDZ-ov prevashodni cilj, a to je da se zaposli što manji broj Bošnjaka, a posebno na rukovodećim pozicijama", navodi Šemsudin Mehmedović. Ovi podaci sugerišu da je na djelu dugoročna strategija ovladavanja državnim aparatom koja direktno narušava multietnički karakter institucija Bosne i Hercegovine.