Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i član misije EP Tonino Picula ocijenio je da odbijanje političkog vrha Srbije da se sastane s delegacijom Evropskog parlamenta nije iznenađenje, te da vlast uporno izbjegava dijalog s onima koji odlučuju o evropskom putu zemlje. Poručio je da Evropska unija ne odustaje od razgovora, ali i upozorio da se mora razjasniti da li je Srbija i dalje strateški opredijeljena za članstvo u Uniji.

Komentarišući odnos političkog vrha Srbije prema članovima misije Evropskog parlamenta, izvjestilac EP za Srbiju Tonino Picula kaže kako niko nema razloga da bude uvrijeđen ili iznenađen jer je posjeta misije zakazana unaprijed.

„Za misiju EP zna se već dugo, ona je bila dio i rezolucije od prije nekoliko mjeseci. Uredno je najavljena diplomatskom predstavništvu Republike Srbije u Briselu. To smo proslijedili našoj delegaciji u Beogradu, da pripremi program i ponudi termine za razgovor svima koji su sada relevantni i koji odlučuju, ne samo o stanju u Srbiji, već i o pregovorima o članstvu Srbije u EU“, kazao je Picula, koji je i jedan od članova misije EP koja krajem januara dolazi u Beograd.

Odbijanje političkog vrha da se sretne s predstavnicima misije EP ne predstavlja novinu, ocjenjuje Picula, te podsjeća na odluku predsjednika Vučića da ne prisustvuje samitu EU za Zapadni Balkan, koji se, kako kaže sagovornik N1, ticao evropske perspektive Srbije.

„Ja ne znam koji to sagovornici iz EU uopće odgovaraju političkom vrhu Srbije. Oni ne žele stalnog izvjestioca EP za Srbiju, sada ne žele ni cijelu delegaciju EP, a ne žele čak ni svoje stranačke partnere iz Evropske narodne stranke (EPP) koji su dio naše delegacije“, kaže Tonino Picula za N1.

Izvjestilac EP postavlja i pitanje kako vlast u Srbiji namjerava voditi dijalog o putu Srbije ka EU, kada stalno odbija da ukrsti stavove s ljudima koji će odlučivati o ratifikaciji pristupnog sporazuma Srbije s Evropskom unijom.

Komentarišući objavu predsjednika Vučića da je obavio telefonski razgovor s predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom, u kojem su se dotakli teme nastavka evropskog puta Srbije, Picula kaže kako mu je drago što je do tog razgovora došlo.

„Hajde, barem je neko razgovarao s predsjednikom Srbije. Međutim, za napredak Srbije ka članstvu u EU potrebno je razgovarati s mnogo više ljudi koji obavljaju različite dužnosti“, smatra sagovornik N1.

On podsjeća da Evropska unija ima 27 država članica, te da je za ulazak neke zemlje u Uniju potrebno obaviti razgovore s predstavnicima svih tih država.

Picula naglašava kako je posao članova misije EP da pomognu Srbiji da savlada probleme s kojima se suočava, ali i da je neophodno da predstavnici vlasti otvoreno priznaju ukoliko je došlo do promjena u strateškoj orijentaciji Srbije.

„Da je moguć i hod unazad, a ne samo stagnacija, govori i primjer Gruzije, koja je također imala perspektivu da napreduje na svom EU putu. Međutim, vlast u Gruziji donijela je odluku da potpuno zaustavi evropske integracije jer se ne slaže sa strateškom orijentacijom EU. To je bez presedana – da se jedna zemlja koja je imala šansu, te šanse sama odrekne. Što se tiče Srbije, vlast se još uvijek deklarativno interesuje za članstvo. Tu razliku između rečenog i stvarnog treba utvrditi dijalogom. Mi od dijaloga ne odustajemo, za razliku od političkog vrha Srbije“, ocjenjuje Picula za N1.

Odgovarajući na pitanje šta će biti mjera uspjeha posjete misije EP, Picula kaže da će to pokazati vrijeme, ali da će ostati zabilježeno kako su evropski parlamentarci pokazali želju i volju da se put Srbije ka EU deblokira.

„Ja nisam izvjestilac za predsjednika Republike ili za predsjednicu Skupštine, ja sam izvjestilac za Srbiju. Mi nastojimo proširiti krug sagovornika i čuti njihova mišljenja. Naravno, ne moramo se oko svega složiti, ali se moramo međusobno čuti“, objašnjava Picula.

On dodaje da su članovi delegacije EP kvalificirani stručnjaci čiji je zadatak da prate stanje pregovora i demokratije u zemlji koja je u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Naš posao je da dođemo u Srbiju i uvjerimo se koliko ona poštuje standarde na koje se obavezala svojom kandidaturom, jer se ne može desiti obrnuto – da vlast u Srbiji nameće svoje kriterije Evropskoj uniji“, ocjenjuje Picula.

Naglašava da je cilj misije da deblokira put Srbije ka EU, ali ne i da „popravlja“ vlast u zemlji.

„O vlasti u Srbiji mogu odlučivati isključivo građani Srbije na izborima, kako se to radi u demokratijama. Ali o EU putu – o uspjehu ili neuspjehu Republike Srbije – ne odlučuje se u Srbiji, već o tome odlučuju institucije EU i države članice“, kazao je član misije EP Tonino Picula.

Picula dodaje da su članovi delegacije svjesni da kriza u Srbiji traje dugo, ali da je njihov zadatak da vide u kakvom se stanju ona nalazi početkom 2026. godine, te da bi bilo „poželjno pronaći izlaz iz te krize“.

„Izbori su najpoželjniji način za formiranje nove većine“

„Budući da protesti traju veoma dugo, to samo znači da institucije, u kojima su trebali biti riješeni politički sporovi i ozbiljni konflikti, ne funkcionišu. Da funkcionišu, vjerovatno ne bi bilo povoda za građanske proteste“, ocjenjuje Picula.

Podsjeća i da je Evropski parlament ranije imao ulogu medijatora u zemljama koje su se našle u unutrašnjim blokadama, poput Sjeverne Makedonije prije deset godina, te smatra da bi takav scenario možda bio moguć i u Srbiji.

„Mnogo se govori o izborima. Srbija je u posljednjih pet godina vrlo često izlazila na izbore, kako u ustavnim rokovima, tako i između njih. U posljednje vrijeme o izborima se mnogo govori, ali nisam siguran koliko su oni realni u narednih šest mjeseci. Ako mene pitate, kao izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, smatram da su izbori u demokratijama najpoželjniji način da se formira nova većina i da država ide dalje“, objašnjava Picula.

On navodi da će se tokom boravka misije EP u Beogradu članovi delegacije sastati s predstavnicima vladajuće koalicije, ali i opozicije u Narodnoj skupštini.

„Ono što trenutno stoji u programu, ali još nije potvrđeno, jeste sastanak s potpredsjednicima Narodne skupštine. Nakon toga planiran je i sastanak s opozicionim predstavnicima u parlamentu“, navodi Picula.

Dodaje da je vjerovatno i održavanje sastanaka s predstavnicima Ministarstva za evropske integracije, kao i eventualno s ministrom vanjskih poslova, ali ističe da su mu lično najvažniji sastanci s predstavnicima medija.

„Mene lično najviše zanima razgovor s vašim kolegama – predstavnicima medija. S njima je planiran poseban sastanak. Nakon toga slijede razgovori s predstavnicima civilnog društva, akademske zajednice, odnosno univerziteta, kao i s određenim brojem akreditovanih ambasadora država članica EU“, zaključuje izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.