Rođen prije tačno 107 godina, Delić je bio jedan od onih komentatorskih asova za koje se može bez pretjerivanja reći da su žarili i palili u nekadašnjoj Jugosloviji. Decenijama kasnije, i danas se dobro pamte njegove kultne riječi: "Ljudi, pa je li to moguće? Ludnica, šta je ovo, šta će se ovo dogoditi?" Bilo je to u nezaboravnom raspletu utakmice Jugoslavija – Bugarska u Splitu, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1984. čiji je domaćin bila Francuska, piše Dnevno.hr.

U posljednjem kolu kvalifikacione grupe, reprezentativci Jugoslavije su u decembru 1983. na travnjaku Poljuda s 3:2 savladali Bugare, čime su osigurali odlazak na veliko takmičenje. Presudio je gol Crnogorca Ljubomira Radanovića, tadašnjeg igrača Partizana, u prvoj minuti sudijske nadoknade, što je izazvalo Delićev komentar koji se citira već više od 42 godine.

Foto: CROPIX arhiva

Oproštaj od mikrofona i nadimak Mister Lapsus

Ne zaboravlja se Delićev čuveni komentar iz Splita, ali se pamti i kako je završio svoje zadnje javljanje na kraju komentatorske karijere. "Poštovani gledaoci, oprostite mi za sve greške koje sam napravio. Želim vam dobro zdravlje. Ja odlazim zauvijek", rekao je tada 65-godišnji Delić na kraju prenosa polufinalne utakmice Francuska – Portugal u junu 1984. godine.

Iako je znao pogriješiti u svojim prenosima, zbog čega je dobio nadimak "Mister Lapsus", niko mu nikad nije zamjerio greške jer su dolazile iz iskrenog zanosa. Kao komentator se identifikovao sa milionima gledalaca pored malih ekrana, a kritičari su isticali da je bio reporter s "nervom" koji se uzbuđuje i bučno reaguje, postajući dio svake porodice koja je pratila prenos.

Strah od gafa i emotivni odlazak u penziju

Delić se jednom prisjetio i svog poznatog gafa kada je u eter ispalio: "Safete, Safete, raduju se tvoj otac i majka." Odmah ga je obuzela nelagoda jer nije bio siguran da li su roditelji Safeta Sušića živi. "Nema gumice za brisanje, riječi su otišle u eter. Nakon utakmice raspitivao sam se kod svakoga i tek kad mi je jedan Bosanac potvrdio da su živi, od sreće sam ga pozvao na gemišt", pričao je Delić.

Dok se karijera bližila kraju, doživio je ličnu tragediju kada mu je poginula supruga Marija. Ipak, smogao je snage da završi svoj radni vijek. Zanimljivo je da su ga u penziju ispratili i piloti tadašnjeg jugoslovenskog avioprevoznika JAT-a, poklonivši mu fasciklu s porukom: "Druže Deliću, nije važno kolika je penzija, već koliko se dugo prima." Službeni oproštaj na televiziji je odbio, ali su ga kolege novinari iznenadili na završetku zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu u februaru 1984. godine. Tada mu je glas prvi put u karijeri zastao u grlu od emocija, a odjavu je morao preuzeti kolega Dragan Nikitović.