Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić analizirao je za emisiju "7 Plus" Hayat televizije duboku institucionalnu krizu u zemlji, ističući da su nefunkcionalnost Vijeća ministara i pravni haos u Republici Srpskoj direktne posljedice loših političkih procjena.

Prema njegovim riječima, povlačenje Save Minića s pozicije premijera RS prije odluke Ustavnog suda BiH predstavlja zakasnjeli pokušaj povratka u ustavne okvire, dok na državnom nivou izostanak ključnih imenovanja, poput ministra sigurnosti, blokira strateške procese. Đonlagić naglašava da odgovornost za trenutni zastoj snosi vladajuća koalicija, ali i pojedini članovi Predsjedništva BiH čije su odluke iz 2023. godine trasirale put trenutnom stanju.

Taktiziranje u Republici Srpskoj i strah od izbora

Komentarišući odluku Save Minića da vrati mandat v. d. predsjednici RS Ani Trišić-Babić, Đonlagić ocjenjuje da je riječ o svjesnom priznanju ranijeg neustavnog djelovanja. Podsjećamo, Minić je imenovan u trenutku kada je Miloradu Dodiku već bio oduzet mandat, što je cijeli proces učinilo pravno upitnim.

"Mislim da vraćanjem neustavnog mandata Minić sada pokušava da se vrati u ustavni okvir. Taj potez ima institucionalnu i političku dimenziju. Sa političkog aspekta, to je taktiziranje uoči odluke Ustavnog suda čime su svjesno priznali da su radili neustavno. To pokazuje da su se potpuno povinovali institucijama Bosne i Hercegovine, prije svega Sudu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji. Najava nove sjednice Skupštine govori da nisu sigurni u ishod ponovljenih izbora zakazanih za 8. februar. Ukoliko bi opozicioni kandidat Branko Blanuša pobijedio kandidata SNSD-a Sinišu Karana, situacija bi se potpuno promijenila", ističe Dženan Đonlagić.

Blokada Vijeća ministara i uloga SAD-a u energetici

Kritikujući rad Vijeća ministara, Đonlagić podsjeća da Bosna i Hercegovina mjesecima nema ministra sigurnosti, za šta najveću odgovornost pripisuje predsjedavajućoj Borjani Krišto. On smatra da su trenutni problemi unutar koalicije "Trojke" i HDZ-a zapravo plod preglasavanja u Predsjedništvu BiH prilikom formiranja vlasti. Poseban akcenat stavio je na projekt "Južna interkonekcija" i ulogu američke administracije.

"Vrlo je važno što je Amerika stala iza Južne interkonekcije jer je to strateški energetski i sigurnosni projekt. Tamo gdje Amerikanci dovedu kapital, oni će ga čuvati, što nam povećava stepen sigurnosti. S obzirom na to da dotok ruskog plina prema EU prestaje 2028. godine, ovaj projekt je ključan za našu energetsku nezavisnost. Vlastima u Federaciji BiH je već prezentiran hodogram koraka koji moraju biti završeni do avgusta ove godine kako bi se stvorile zakonske pretpostavke za koncesiju američkom investitoru", zaključio je Đonlagić.