Rijeke mogu izgledati stare kao i brda, ali imaju životne cikluse baš kao i druge prirodne karakteristike. Mnoge rastu i ostavljaju svoj vijugavi trag na krajoliku, prije nego što konačno presuše. Međutim, neke rijeke traju duže od drugih. Koja je onda rijeka danas najstarija na svijetu?

Pobjednik je stariji od dinosaurusa: Rijeka Finke u Australiji, ili Larapinta na jeziku starosjedilaca Arrerntea, stara je između 300 i 400 miliona godina.

Ova mreža potoka i kanala proteže se više od 640 kilometara preko Sjeverne teritorije i Južne Australije. Sušni uslovi u središtu kontinenta znače da rijeka teče samo povremeno; veći dio godine postoji kao niz izolovanih pojilišta. Međutim, kombinacija geoloških zapisa, profila vremenskih uticaja i mjerenja radionuklida u okolnim sedimentima i stijenama omogućila je naučnicima da datiraju ovaj riječni sistem u devonski (419 miliona do 359 miliona godina) ili karbonski (359 miliona do 299 miliona) period, prenosi Live Science.

Ključni detalji o historijskom toku

"Jedan od najjačih dokaza o njenoj drevnoj starosti je geološka anomalija nazvana poprečno-aksijalna drenaža", rekao je Victor Baker, geomorfolog sa Univerziteta u Arizoni. Umjesto da teče paralelno sa otpornim stijenskim strukturama, poput kvarcita, rijeka Finke presijeca ove čvrste mineralne formacije dok prolazi kroz planinski lanac MacDonnell u centralnoj Australiji.

Tekuća voda uvijek ide najlakšim putem, što čini nelogičnim pretpostavku da bi rijeka tekla uz ove tvrde stijene, a ne uz njih. Posljedično, prisustvo i porijeklo ovog poprečnog drenažnog toka otkrivaju ključne detalje o historijskom toku rijeke Finke.

"Postoje neke sugestije da je postojao prethodni drenažni sistem koji je tekao dok se ovaj planinski lanac gradio“, rekao je Baker za Live Science. „To se zove antecedencija - u osnovi, rijeka postoji prije nego što su se planine formirale i kako se kora podiže, rijeka se smanjuje".

Planinski lanac MacDonnell (ili Tjoritja u Arrernteu) formirao se kao dio orogeneze Alice Springs - tektonskog događaja stvaranja planina koji se dogodio prije 300 do 400 miliona godina - što Finke čini barem jednako starim kao i ove planine.

Rijeke se stalno mijenjaju

Kasniji dokazi potiču od erozije i vremenskih uticaja, koji generišu specifične hemijske profile. Ove informacije ukazuju na to kako i gdje je površina interagovala sa atmosferom i tokom vode kroz vrijeme. Koristeći radioaktivne potpise određenih izotopa (elemenata sa različitim brojem neutrona u jezgrima), naučnici također mogu zaključiti o starosti ovih stijena. Budući da se radioaktivni izotopi raspadaju fiksnom brzinom, moguće je procijeniti kada su stijene nastale radeći unatrag na osnovu relativnih proporcija različitih izotopa. Zajedno, ovi podaci kreiraju mapu puta za sastavljanje historije i evolucije rijeke Finke.

Ali rijeke se stalno mijenjaju, neke rastu iz godine u godinu, a druge potpuno presušuju. Pa zašto je Finkeov sistem opstao tako dugo?

"Rijeke mogu nestati ako ih preplavi ogroman priliv sedimenta (npr. vulkanske erupcije) ili ako se topografija promijeni toliko dramatično da tekuća voda krene novim tokom preko pejzaža (npr. napredovanje i povlačenje glečera)“, rekla je Ellen Wohl, geologinja sa Državnog univerziteta Colorado, za Live Science.

Osim toga, „rijeke mogu prestati teći zbog klimatskih promjena i/ili ljudske potrošnje vode“, dodala je Wohl. "Dugo trajanje je pogodovano tektonskom stabilnošću i nedostatkom glacijacije tokom pleistocena (prije 2,6 miliona do 11.700 godina)".

Foto: Suzanne Long / Alamy / Profimedia

Drugoplasirana je rijeka u SAD-u

U slučaju rijeke Finke, Australija je već dugo vremena neobično stabilan krajolik. Smješten u sredini Australijske ploče, kontinent praktično nije doživio značajnu tektonsku aktivnost u posljednjih nekoliko stotina miliona godina, objasnio je Baker. Posljedično, sistem rijeke Finke se mogao razvijati i širiti gotovo neprekidno tokom većeg dijela svoje historije.

Što se tiče budućnosti, teško je reći koliko će još Finke trajati.

"Dugotrajne [rijeke] vjerovatno će nastaviti da opstaju", rekla je Wohl. Međutim, "mnoge rijeke u sušnim područjima - poput Finke - su uveliko izmijenjene ljudskom potrošnjom vode".

Dodala je da će se ovo "vjerovatno povećati u budućnosti kako globalna potrošnja vode nastavlja rasti, a globalno zagrijavanje čini mnoge sušne regije još sušnijima".

Ako Finke ikada presuši, drugoplasirana bi mogla biti New River, koja danas ima oko 300 miliona godina, rekao je Baker, a teče kroz Virginiju, Zapadnu Virginiju i Sjevernu Karolinu.