Protesti u Iranu su se smirili, no nakon nemira ostale su hiljade mrtvih i optužbe s najviše razine vlasti.

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, okrivio je američkog predsjednika Donalda Trumpa za "žrtve i štete" nastale tokom protesta, dok grupe za ljudska prava navode da je u gušenju nemira ubijeno više od 3000 ljudi, piše Sky News. 

U svojoj prvoj objavi na društvenoj mreži X od 12. januara kada se zadnji put oglasio, ajatolah Ali Khamenei izjavio je da Donalda Trumpa smatra odgovornim za "žrtve, štete i klevete koje je iznio protiv iranskog naroda".

Khamenei je ranije optužio protestante da djeluju u ime Trumpa i drugih "stranih terorista", nazivajući ih "vandalima i izgrednicima" koji "uništavaju vlastite ulice kako bi usrećili protestante druge zemlje". Tokom nemira, neki protestanti su palili Khameneijeve slike, što je postalo simbol prkosa protiv režima.

 

Potvrđeno 3090 smrtnih slučajeva

Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih poteškoća, ali su se brzo proširile širom zemlje u proteste koji su pozivali na kraj klerikalne vladavine. Snimke od 30. decembra prikazivale su studente kako marširaju s trgovcima u Teheranu, uzvikujući parole u spomen na Rezu Shaha, osnivača dinastije svrgnute u Islamskoj revoluciji 1979. godine.

Američka grupa Human Rights Activists News Agency (HRANA) saopćila je da je potvrdila 3090 smrtnih slučajeva, uključujući 2885 protestanta. Iranska državna televizija, s druge strane, navela je brojku od 300 žrtava, prenosi N1.

Sky News je neovisno potvrdio više od 110 smrtnih slučajeva, među kojima je šestero žena i 11 djece, navodeći kako priče žrtava ukazuju na pokušaje režima da prikrije brutalnost.

Posljednjih dana nema znakova novih protesta, a život na ulicama Teherana i drugih gradova se vraća u normalu. Vlasti su započele s popisivanjem štete uzrokovane demonstracijama. Prema službenim podacima, oštećeno je 350 džamija, 126 molitvenih dvorana, 80 domova imama, 400 bolnica i stotine vozila hitnih službi. Tokom nemira, pristup internetu bio je gotovo potpuno blokiran više od sedam dana, što je otežavalo dobivanje provjerenih informacija. Organizacija za kibernetičku sigurnost NetBlocks zabilježila je "vrlo blagi porast internetske povezanosti" nakon 200 sati prekida.

Skepticizam prema Pahlaviju

Nakon što su se pojavili izvještaji o ubijanju protestanata, Donald Trump je obećao da će SAD "doći u pomoć" i najavio carinu od 25 posto za zemlje koje posluju s Iranom. Međutim, kako su se protesti smirivali, Trump je promijenio ton i zahvalio iranskom vodstvu na otkazivanju "preko 800 vješanja".

 

U obraćanju novinarima, Trump je izjavio da ga niko nije uvjerio da ne napadne Iran, već da se "sam uvjerio" nakon što su vješanja otkazana. Ali Vaez, direktor za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, ocijenio je da američki predsjednik "jasno traži neku vrstu izlaza" iz obećanja o poduzimanju akcije protiv iranskog režima.

U Washingtonu je konferenciju za novinare održao prognani iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi. Izjavio je da će "Islamska Republika pasti - ne ako, nego kada" i pozvao na međunarodnu pomoć za svrgavanje režima. Pahlavi je ponudio da vodi prijelaznu vladu koja bi zemlju vratila demokraciji i održala slobodne izbore. Međutim, analitičari smatraju da je njegova tvrdnja o skorom kolapsu režima "vrlo teška" za provjeru, a i sam Trump je ranije izrazio skepticizam prema Pahlaviju.

Podrška iranskoj opoziciji izražena je i protestima diljem svijeta. Ispred iranske ambasade u Londonu izbili su "nasilni neredi", tpkom kojih je nekoliko policajaca ozlijeđeno, a četiri osobe su prevezene u bolnicu. Policija je izvijestila o brojnim hapšenjima  nakon što su na službenike bacani projektili.