Ni punih godinu dana od početka mandata predsjednik SAD-a Donald Trump već je izazvao ozbiljne potrese u međunarodnim odnosima – od napetosti s Danskom i zabrinutosti oko Grenlanda do alarma u Europskoj uniji i uzdrmanog povjerenja unutar NATO-a.

O posljedicama takve politike i širem sigurnosnom kontekstu u radijskoj emisiji "Intervju tjedna" HRT-a govorio je stručnjak za međunarodnu sigurnost i vanjsku politiku Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"Nema dvojbe da predsjednik Trump provodi ono što je i najavljivao – svojevrsnu operacionalizaciju strategije nepredvidivosti, kakva na međunarodnoj sceni nije viđena još od ere predsjednika Nixona. Iako su njegove najave u početku mogle djelovati gotovo simpatično ili retorički pretjerano, sada je jasno da je riječ o postojanom obrascu djelovanja. Čini se da je to trend koji će se nastaviti i dodatno oblikovati globalne sigurnosne odnose", rekao je.

"Dva desetljeća jedno od ključnih geostrateških područja"

Za danas su u nekoliko gradova u Danskoj, ali i u grenlandskoj prijestolnici Nuuku najavljeni veliki protesti protiv ambicija američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland.

"Arktik je već najmanje dva desetljeća jedno od ključnih geostrateških područja, a klimatske promjene dodatno su mu dale sigurnosnu dimenziju. Otapanje leda učinilo je taj prostor prohodnim i pretvorilo ga u najkraću stratešku poveznicu između Istoka i Zapada – bilo da govorimo o odnosima SAD-a i Kine ili Rusije i Sjedinjenih Država", rekao je Bilandžić.

Istaknuo je kako velike sile već dulje vrijeme nastoje ojačati svoju prisutnost u tom području.

"Ozbiljan udar na aktuelni sigurnosni poredak"

"Rusija godinama militarizira Arktik, dok američki odgovor nije nov, već predstavlja nastavak ranijih pokušaja kontrole tog prostora. U tom kontekstu Grenland ima iznimnu stratešku važnost i teško je očekivati da će Washington od tog interesa odustati", rekao je.

Ključno je pitanje hoće li se američka politika odvijati u sklopu postojećih sporazuma s Danskom ili će doći do tvrđeg pristupa.

"Napuštanje postojećih dogovora i savezništava značilo bi ozbiljan udar na aktualni sigurnosni poredak. To možda ne bi označilo kraj NATO-a, ali bi svakako dovelo do kraja postojećeg modela savezništva i dodatno destabiliziralo već napete euroatlantske odnose. Jedno je, međutim, jasno – Grenland ostaje u središtu strateških interesa Sjedinjenih Država", istaknuo je.

Tek svaki peti Amerikanac podržava Trumpove ideje

Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Trumpa da prisvoji Grenland, a znatna većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa. Na pitanje može li vojska odbiti naređenje, Mirko Bilandžić odgovara da je takav scenarij u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo malo vjerovatan.

"Američka vojska", naglašava, "sudjeluje u procesima donošenja odluka kroz profesionalni i institucionalni aparat, ali konačna riječ uvijek pripada civilnom vrhovnom zapovjedniku. Iako nije neuobičajeno da vojni vrh ima drugačije stavove od političara, ti se nesporazumi u pravilu rješavaju kroz konsenzus unutar sustava."

"Amerika ima specifičan odnos između unutarnje i vanjske politike. Bez obzira na razinu javne potpore određenim vanjskopolitičkim odlukama, one rijetko izravno utječu na samu provedbu. Ne postoji američki predsjednik, pa ni Donald Trump, koji može u potpunosti ignorirati stručne i vojne procjene, ali jednako tako ne postoji ni realna mogućnost da vojska krene putem odbijanja poslušnosti ili vojnog udara", rekao je.

Prema njegovim riječima, "i kada vojska ima rezervi prema političkim odlukama, njezini se stavovi uvažavaju unutar sustava, no u konačnici će američka vojska izvršiti zapovijed vrhovnog zapovjednika, što je temelj stabilnih civilno-vojnih odnosa u Sjedinjenim Državama".

Sigurnosna situacija u Europi

Bilandžić je komentirao i trenutačnu sigurnosnu situaciju u Europi te istaknuo ključne izazove za kontinent.

"Europa je i dalje jedno od najsigurnijih područja na svijetu. Unutar kontinenta postoje izazovi, ali oni nisu toliko ozbiljni u sigurnosnom smislu. Najveći izazov leži u odnosima prema Rusiji i događanjima koja iz toga proizlaze, što može dovesti do političkih i društvenih napetosti, jačanja populizma i unutarnjih raskola", rekao je Bilandžić.

Naglasio je i historijski kontekst.

"Europa je mjesto gdje su se događali svjetski ratovi i tu se povijest ne smije zanemariti. Iako je kontinent desetljećima orijentiran prema stabilnosti i suradnji, nove geopolitičke okolnosti predstavljaju izazov. Unatoč tomu, Europa ima mehanizme koji omogućuju očuvanje sigurnosti", rekao je.

Bilandžić je također istaknuo da ni ruski ekspanzionistički postupci u Ukrajini ni eventualne nove krizne situacije ne mogu presudno ugroziti europsku sigurnost.

"Reakcije i poruke Sjedinjenih Država dodatno potvrđuju stabilnost kontinenta", zaključio je stručnjak.