Penzionisani general HVO-a Željko Šiljeg godinama figurira kao jedna od najkontroverznijih ličnosti u bosanskohercegovačkom javnom prostoru, povezujući ratne operacije u srednjoj Bosni sa složenim obavještajnim strukturama i postratnim aferama. Široj javnosti poznat je kao vjenčani kum osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali i kao bliski saradnik Ante Jelavića, bivšeg člana Predsjedništva BiH koji je smijenjen odlukom visokog predstavnika zbog učešća u aferi "Hrvatska samouprava"

Šiljegova biografija, koja obuhvata period od oficirske službe u JNA na Kosovu i u Kninu, do visokih zapovjednih funkcija u operativnoj zoni Tomislavgrad, postala je ponovo aktuelna zbog njegovog učešća u kampanji protiv urednice portala "Tačno" Štefice Galić, podsjeća Facebook stranice Gronji Vakuf pod opsadom HVO-a i Hrvatske vojske.

Od oficira JNA do haških transkripata

Vojni put Željka Šiljega započeo je u strukturama JNA, gdje je 1987. godine komandovao jedinicom Vojne policije na Kosovu, da bi početak rata u Hrvatskoj dočekao kao oficir u Kninu, pod komandom svog kasnijeg kuma Ratka Mladića. Iako je u HVO prešao tek kasnije, odmah mu je povjerena visoka pozicija zapovjednika operativne zone, pisao je portal Sanela.info.

"Željko Šiljeg je 13. januara 1993. godine postavio ultimatum Armiji RBiH u Gornjem Vakufu da se razoruža i stavi pod kontrolu HVO-a, pozivajući se na odluke o ustrojstvu hrvatskih provincija. Kada ultimatum nije prihvaćen, započela su granatiranja i etničko čišćenje. U Haškom tribunalu su prezentirani dokumenti prema kojima je Šiljeg nalagao otvaranje vatre po Konjicu i Čelebićima, dok je britanski oficir Christopher Beese svjedočio da se Šiljeg pred njim deklarisao kao branilac Zapada u borbi protiv Istoka, pravdajući granatiranje sela oko Prozora", navodi se u sudskim arhivima.

Obavještajne afere i napad na Šteficu Galić

U postratnom periodu, ime Željka Šiljega dovođeno je u vezu sa Službom nacionalne sigurnosti (SNS) Hrvatske, gdje je obavljao direktorsku funkciju. Njegov mandat obilježile su optužbe nasljednika Ivice Vukšića za otuđenje materijalno-tehničkih sredstava, koja su navodno dislocirana u Banju Luku ili predata pravnom timu Mladena Naletilića Tute. Šiljeg je spominjan i u kontekstu otmice Ante Jelavića 2009. godine, te u optužbama koje je iznio Ante Prkačin u vezi sa ubistvom Joze Leutara, iako te tvrdnje nikada nisu dobile sudski epilog.

"Danas se Željko Šiljeg nalazi u fokusu javnosti zbog predvođenja kampanje protiv Štefice Galić, supruge pokojnog humaniste Nedjeljka Galića Neđe. Nakon prikazivanja filma o spašavanju bošnjačkih civila u Ljubuškom, organizovan je skup Istina o Ljubuškom koji je predvodio upravo Šiljeg, negirajući nalaze filma i nazivajući ih tendencioznim. Neposredno nakon toga, Štefica Galić je brutalno fizički napadnuta, što je izazvalo oštre reakcije domaćih i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava", ističe se u analizama civilnog sektora.

Njegova uloga, od haškog optuženika u pokušaju do postratnog političkog operativca, ostaje predmetom brojnih kontroverzi koje i dalje duboko polarizuju javnost u Bosni i Hercegovini.