Cijeli dan se mogu čuti različita mišljenja o ponudi američke kompanije Bechtel da u Bosni i Hercegovini izgradi autocestu Koridor 5C, a ova tema potaknula je i cijeli niz prisjećanja u kojima glavne uloge imaju bivši mostarski gradonačelnik i bivši premijer FBiH, piše Klix.ba. 

Sada je stigla nova reakcija bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića koji je komentarisao posljednje izjave o ovoj temi bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića.

Naime, prema informacijama koje su se do sada mogle saznati: prije 25 godina, kompanije Bechtel (SAD) i ENKA (Turska) ponudile su BiH izgradnju Koridora 5C uz zajam od američke EXIM banke i rok završetka od sedam godina.

Prema navodima, to bi BiH infrastrukturno i ekonomski snažno povezalo s regionom.

Oručević je prvenstveno tvrdio da je Bičakčić odbio ponudu u korist francuskog Bouyguesa, što je bila propuštena historijska prilika. Bičakčić, međutim, demantuje tvrdnje, navodeći da Bechtelova ponuda nikada formalno nije došla do Vijeća ministara jer nije bilo saglasnosti svih entiteta, te da je Bouygues izabran na međunarodnom tenderu, ali ni taj projekt nije realiziran zbog problema s finansiranjem.

"Moram reagovati na odgovor Edhema Bičakčića u kojem tvrdi da mi je 'pamćenje maštovito' povodom njegovog odbijanja projekta Bechtel-Enka. To činim isključivo iz jednog razloga - da se ne ponove stare greške i da se ne propuste nove prilike. Razumijem i Bičakčića. Morao je na neki način odgovoriti na ozbiljnu optužbu koju sam iznio. Moguće je da danas ne bi postupio isto, ali istina mora ostati zabilježena zbog budućih odluka. I danas ima dovoljno živih svjedoka koji znaju da sam u pravu" naveo je Oručević.

Smatra kako se ta teza sada koristi kako bi se relativizirala njegova krivična prijava i argumentacija u vezi s nelegalnom izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta, te se "hrvatskim ekstremistima, makar u medijskom prostoru, ponovo baca pojas za spašavanje".

"Da podsjetim, američki Bechtel i turska kompanija ENKA zajedno su dali prvu ponudu za izgradnju Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Vlasnik ENKA-e, jedan od najbogatijih turskih privrednika našeg porijekla, bio je Šarik Tara, dok je direktor Bechtela bio američki diplomata i posebni izaslanik SAD u BiH Charles Redman. Bila je to ista godina kada su Hrvatska i njen predsjednik Franjo Tuđman potpisali ugovor o izgradnji mreže autoputeva kroz tu zemlju, čime je načinjen jedan od ključnih poteza ka euroatlantskim integracijama. Ponuda za BiH podrazumijevala je 300 miliona dolara iz američke EXIM banke za projektovanje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, uz kreditni model ugovora sličan hrvatskom, ali prilagođen specifičnostima naše zemlje", naveo je nekadašnji mostarski gradonačelnik.

Kaže kako je bio garantovan završetak projekta u roku od oko sedam godina, što bi omogućilo potpunu infrastrukturnu integraciju, snažan ekonomski napredak i jačanje pozicije BiH u regionu.

Kaže kako se tvrdilo da bi ovaj projekat pokrenuo i niz drugih američko-turskih investicija.

"Nažalost, to je sve odbijeno. Zato se vraćam vrlo provjerljivim činjenicama sa tog sastanka. Na sastanku u Predsjedništvu BiH Edhem Bičakčić je bio prisutan iako to demantira. Nije bilo nikakvih problema ni s hrvatskim ni sa srpskim predstavnicima. U tom periodu Milorad Dodik je već došao na vlast u Republici Srpskoj, a savjetnik predsjednika Živka Radišića jasno je rekao da će RS podržati projekat ukoliko se prvo krene s izgradnjom pravca Banja Luka - Gradiška. Dobro se sjećam da je Šarik Tara to prihvatio i vrlo slikovito uporedio koridor s ljudskim skeletom: 'kičma' kao glavni koridor, a 'rebra' kao mreža manjih autoputeva. Saglasnost i ponuda investitora, slična onoj kakvu je imala Republika Hrvatska, bile su na stolu. Ugovor koji su imali s Hrvatskom dobili smo nekoliko dana ranije. Međutim, Bičakčić je projekat odbio, pozivajući se na navodni dogovor ili protokol s francuskim Bouyguesom, zasnovan na principu koncesije bez državnog ulaganja", dodao je on.

Prema njegovom pojašnjenju, tada je rečeno da u takvim projektima strane firme, po pravilu, traže domaću budžetsku participaciju kako bi se nadoknadio "nedostatak" saobraćaja i zatvorila finansijska konstrukcija.

"Upravo zbog tog iskustva Šarik Tara se ironično našalio da bi 'prvi kilometar bio pozlaćen', čvrsto uvjeren da projekat neće uspjeti jer bi država morala učestvovati s ogromnim sredstvima. Nekoliko mjeseci kasnije, Bičakčićev savjetnik - i danas živ i zdrav - osoba koja mu je, vrlo vjerovatno, i dovela Francuze, došao je kod mene s pitanjem da li da se pokuša 'oživjeti' projekat Bechtel-Enka. Međutim, investitora se više nije mogla vratiti. Bičakčić se s kamenom temeljcem slikao 2000. godine, gotovo dvije godine kasnije", istakao je on.

Govorio je i o tezi Bičakčića da je "u četiri oka pričao s predsjednikom Alijom Izetbegovićem" te je rekao kako ne sumnja da su postojali.

"Međutim, brojne ključne teme razmatrane su otvoreno na Predsjedničkom savjetu, kojem je prisustvovalo deset članova, kao i u organima SDA. Na toj temi čuli smo i predsjednikovo jasno upozorenje i kritike Bičakčiću. Postoje i druge teme iz Bičakčićevog mandata koje nisu proizvod moje mašte, a o kojima se tamo raspravljalo i o kojima se decenijama šuti. Jedna od najtežih odluka bila je entitetska privatizacija i brutalni napadi na dr. Harisa Silajdžića, koji se tada zalagao za državni model privatizacije i zaštitu imovine protjeranih radnika na teritoriji cijele države. Bičakčić se tada, u dogovoru s Draganom Čovićem, 'izborio' za entitetsku privatizaciju. Uslijedio je takozvani 'smrtni udarac borcima' kroz obesmišljene certifikate i fondove. Zatim dolaze kladionice i uredbe kojima je tom sektoru dat privilegovan položaj, čime je uvedena ozbiljna društvena pošast, umjesto da se ona spriječi"

Oručević kaže i da je "vlada Bičakčić-Čović" nanijela dugoročne štete Mostaru.

"Kada je riječ o Mostaru, Vlada Bičakčić-Čović nanijela nam je dodatne i dugoročne štete. Kada je Elektroprivreda BiH preuzela elektrane na Neretvi, brana HE Mostar je 'šutke' pala i iznenada se našla u sistemu EP HZHB, iako je Armija BiH kontrolisala njen ulaz. Godine 1999., Bičakčić je odbio međunarodni plan za uređenje Centralne zone grada i rješavanje mostarskog pitanja, čije posljedice i danas osjećamo. Njegova vlada je kupila zgradu u Centralnoj zoni izgrađenu bez dozvole grada. Aluminijskom kombinatu data je puna podrška za razvoj i energija za rad, suprotno našim zahtjevima - zajedno sa sindikatima - da se uz to zaposli dio prognanih bošnjačkih radnika i da se ispita vlasnička struktura. Ništa od toga nije prihvaćeno. Zbog svega navedenog i još nenavedenog, Mostar i danas osjeća posljedice tih pogrešnih političkih odluka. Na kraju podsjećam: 2001. godine, zbog politike prema Hercegovini, dao sam ostavku na mjesto gradonačelnika Mostara i napustio članstvo u SDA. Edhem Bičakčić je, s druge strane, smijenjen odlukom visokog predstavnika - zbog navodnog kriminala i korupcije", poručio je Oručević na kraju svoje objave.