Uredba je stupila na snagu prvim danom Nove godine. Uvodi se na period od šest meseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz proizvoda od gvožđa i čelika primenjivati carina od 50%. Kvote koje je uvela Vlada Srbije, ne prate realne tokove trgovine, jer su rađene na osnovu podataka za period od 2020-2024. godina, ističu iz državne Spoljnotrgovinske komore. Na osnovu podataka komore, evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu.

"Već u prvim danima januara naše kompanije su se susrele sa dužim zadržavanjima na granici, zbog uvođenja ovog sistema kvota. Postoje sad administrativne radnje koje se na carinama dodatno moraju da urade povodom praćenja kvota. Takođe, to je sad jedna interventna reakcija na kvote je da imamo povećanje transportnih troškova u ovom momentu", kaže Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Koliko je bh. kompanija pogođeno, nije precizirano, jer su grupisane oko Željezare Zenica i svih njihovih dobavljača. Iz ove kompanije za N1 su kratko poručili da se "za sada neće oglašavati". Jasno je, međutim, da su na udaru perjanice domaćeg izvoza u metalnoj industriji, koja vuče ¼ samog izvoza. Da je za potez Srbije teško naći ekonomsko opravdanje stava je i direktor Ekonomskog instituta Bijeljina, profesor u penziji Aleksa Milojević:

"Srbija na ovaj način počinje jedan ekonomski rat sa BiH koji bi je mogao skupo koštati. Naime, ukupan trgovinski deficit sa BiH u 2024. Srbije iznosi 570 milona, to je skoro 10 puta više nego što je deficit na uvozu čelika. A to znači da veliki broj preduzeća, narčito, prehrambene industrije, radi za BiH, za potrošače BiH."

Zbog čega bi i Srbija mogla da osjeti posljedice, ako BiH uzvrati recipročnim mjerama usmjerenim, upravo, na prehrambeni sektor. Osim toga, Milojević dodaje da je po svemu sudeći, odluka Srbije iznuđena i donesena pod pritiskom stranih proizvođača gvožđa i čelika, prvenstveno Kine, kako bi ona mogla da podigne cijene. Da je ovo potez koji ne ide na ruku dobrosusjedskih poteza, ali i kopiranje aktivnosti koje je pokrenuo američki predsjednik, stava je i profesor ekonomije Željko Rička. Ipak, za razliku od pogođenih država koje su imale spreman odgovor na američke mjere, BiH vlast ne razmišlja unaprijed.

"Iz ugla Srbije, oni uvijek mogu naći opravdanje za uvođenje jedne takve mjere. Na ovaj način ćemo imati smanjenje izvoza, ali i manje javne prihode. Mi ne znamo čime bismo mogli odgovoriti pa da natjeramo Srbiju da se predomisli za uvođenje jedne takve mjere prema našim proizvođačima, koji se bave tim proizvodima na koje se uvodi kvota i određene carinske stope. Dakle, uvijek treba unaprijed razmišljati", ističe profesor Rička.

Niti vlast BiH razmišlja unaprijed, niti vlast Srbije radi prema propisima jer uredbom izlazi iz okvira CEFTE prema čijim okvirima, zajedno sa BiH, posluje. To znači da je, još priikom izrade drafta trebalo da obavijesti sve potpisnice sporazuma, kaže predsjednik Privredne komore FBiH, podsjećajući da je uredbom, pored proizvoda od gvožđa i čelika, obuhvaćen i cement.

"Cementare u BiH nisu toliko prisutne na tržištu Srbije, koliko su prisutne cementare iz Albanije, Turske, EU. Zato je u uredbi koju su naveli, kad je u pitanju cement, navode se prvenstveno ta tri tržišta, a BiH je pod ovom grupacijom 'ostali'. Isti tako, kao što su bili obavezni da obavijeste koordinatora za CEFTU u BiH, morali su da obavijeste kontakt tačku u EU jer je sve ovo, de facto, kršenje i izlazak iz sporazuma", pojašnjava Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

To znači da Srbija najznačajnije proizvode iz energijski intenzivnih industrija koje su opterećene CBAM-om od 1. januara 2026. na neki način pokušava da kompenzuje ovom odlukom prema ostalim državama Cefta sporazuma, iako se sve one nalaze u istom košu. A kako će vlasti BiH zaštiti domaću privredu?

Izvor: n1info.ba