Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza govorio je u emisiji "Mreža" na Federalnoj televiziji o dva zakona koji se istovremeno razmatraju u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, pitanju etničkih kvota u izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), reformi pravosuđa, izbornom zakonodavstvu i evropskom putu zemlje. Posebnu pažnju izazvala su različita rješenja koja nude Ministarstvo pravde i dio opozicije iz Republike Srpske.

Bunoza je ocijenio da je neuobičajeno da se o ovako važnim zakonima raspravlja paralelno u oba doma, te da se suštinske razlike odnose na rokove, provjeru imovine sudija i tužilaca i budući sastav VSTV-a.

Reforma pravosuđa i VSTV

Govoreći o etničkim kvotama, Davor Bunoza je rekao da prijedlog Ministarstva pravde BiH predviđa minimalne kvote u sastavu VSTV-a. "Od ukupno 20 članova, predložili smo minimalne kvote od po četiri iz reda svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, što ukupno čini 14. Te kvote se ne bi unaprijed popunjavale, već bi se u prvom krugu izabralo 10 članova, a tek ako se pokaže da nedostaje predstavnika nekog naroda ili ostalih, aktivirale bi se minimalne kvote", pojasnio je Bunoza.

Dodao je da bi se u tom slučaju primjenjivala pozitivna diskriminacija, te da Venecijanska komisija nema primjedbi na ovakav model minimalnih kvota.

Ministar je govorio i o uvođenju karijernog sistema u pravosuđu, navodeći da postojeći prijedlozi opozicije iz RS-a ostavljaju mogućnost da sudije najviših sudova budu imenovane i bez adekvatnog sudijskog iskustva. "Međunarodni izvještaji i Evropska komisija godinama traže uvođenje karijernog sistema. Novi prijedlog propisuje znatno strožije uslove, pa je za mjesto sudije Suda BiH ili Vrhovnog suda potrebno najmanje 10 godina iskustva, isključivo stečenog u pravosuđu", rekao je Bunoza.

Prema njegovim riječima, time se uspostavlja sistem napredovanja unutar sudstva, dok se dolazak iz drugih pravnih institucija svodi na minimum. On je naveo i da su izmjene predviđene za Apelaciono odjeljenje Suda BiH usmjerene ka jačanju njegove nezavisnosti, uključujući samostalan budžet i izbor sudija direktno od strane VSTV-a, dok su prijedlozi o izmještanju sjedišta na Pale odbačeni.

Izborni zakon i evropski put

Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Davor Bunoza je rekao da je njegov stav da se moraju provesti sve presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sejdić i Finci, kao i odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbornu reformu. Istakao je da je važno osigurati da se svako može kandidirati, ali i da u institucijama poput Predsjedništva BiH i domova naroda mora postojati mehanizam zaštite konstitutivnosti.

Na pitanje o mogućim kandidatima HDZ-a BiH na narednim izborima, Bunoza je rekao da nema nikakve informacije o imenima, te da ne želi špekulisati, iako je naveo da je rezultat Borjane Krišto na prethodnim izborima od oko 180.000 glasova bio izuzetno snažan.

Ministar se osvrnuo i na zakon o oduzimanju imovine, koji postoji na entitetskim nivoima, ali ne i na državnom. Rekao je da neusvajanje tog zakona može imati štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, te da je ključni spor vezan za definiciju državne imovine i eventualno formiranje posebnog tijela na nivou države. "Predstavnici Republike Srpske ne prihvataju koncept državne imovine, ali vjerujem da smo blizu kompromisa, jer su prije mjesec dana učestvovali u radu radne grupe", rekao je Bunoza.

Govoreći o evropskom putu zemlje, ministar je poručio da su procesi spori i da rezultati ne dolaze preko noći, ali da je neophodno nastaviti s donošenjem zakona i postizanjem političkih dogovora.

Na kraju je govorio i o arhivskoj građi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Naveo je da je postojala inicijativa da BiH preuzme tu dokumentaciju, ali da za sada ne postoje adekvatni materijalni uslovi, te da prijedlog nije dobio podršku predstavnika RS-a u Vijeću ministara BiH. "Obratili smo se nadležnim institucijama i nadam se da će se uskoro naći rješenje", rekao je Bunoza.