Uoči godišnjice hapšenja ratnog zločinca Gorana Jelisića u Bijeljini, donosimo kratki osvrt na njegov zločinački put.

Goran Jelisić, bosanskohercegovački je Srbin osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata.

Prva zvanična optužnica protiv Jelisića i Ranka Češića podignuta je 21. jula 1995. godine. U izmijenjenoj optužnici od 13. maja 1998. godine, Jelisić je optužen za 32 zločina: petnaest zločina protiv čovječnosti, šesnaest slučajeva kršenja zakona ili običaja rata i genocid.

Po optužnici, tokom maja 1992. godine, Jelisić je postavljen za komandanta logora „Luka“ u blizini Brčkog, koji je postojao između maja i jula 1992.

Jelisić je optužen da je skoro svakog dana u periodu dok je bio u logoru „Luka“ ulazio u glavni hangar logora u kojem je čuvana većina zatvorenika i birao koga će ispitivati, obično praćen stražarima. Tokom ispitivanja, Jelisić bi ih tukao, pucao u njih i ubijao. Obično je pucao u glavu ili u leđa, sa male udaljenosti, a tijela su kasnije uklanjana na različite načine, često uz pomoć drugih zatvorenika, bacanjem u Savu ili odnošenjem u masovnu grobnicu izvan Brčkog. Pored tvrdnje da je lično ubio veliki broj nepoznatih lica muslimanske nacionalnosti, u optužnici su navedena i brojna konkretna imena čiju je smrt direktno prouzrokovao optuženi.

U optužnici za genocid, tvrdi se da je Jelisić imao jasne namjere da uništi značajan broj muslimanskog stanovništva kao nacionalne, etničke ili religijske grupe i da je sistematski ubijao Muslimane u policijskoj stanici Brčko, „Laser bus kompaniji“ i logoru „Luka“. Optužnica ga je teretila i da je u logoru bio poznat pod nadimkom koji je sâm sebi dao „Srpski Adolf“, da je govorio da je u Brčko došao da bi ubijao Muslimane i da je zatvorenike obavještavao koliko je Muslimana već pobio.

Dana 22. januara 1998. godine, Jelisića su uhapsile snage SFOR-a.

PRESUDA

Dana 29. oktobra 1998. godine, Jelisić je priznao krivicu za petnaest zločina protiv čovječnosti i šesnaest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, ali ne i za genocid. Sud je izrekao usmenu presudu 19. oktobra 1999, oslobađajući ga optužnice za genocid i dodjeljujući mu kaznu od 40 godina zatvora.

Presuda je pismeno potvrđena 14. decembra 1999. Njegovi zločini obuhvataju ubistvo 12 ljudi, prebijanje četvero ljudi i pljačku lične imovine u području Brčkog. Sudsko vijeće je naročito istaknuli Jelisićevu sadističku i zvjersku prirodu, hladnokrvno činjenje ubistava i tretiranje osoba koja svjedoče o njegovom dubokom preziru čovječanstva i prava ljudi na život.

Dana 29. maja 2003. godine prebačen je u Italiju na služenje kazne. Vrijeme provedeno u pritvoru od 22. januara 1998. uračunato mu je u kaznu.

(SB)