Nisu to bili probni letovi ni ceremonijalni preleti, već prvi komercijalni putnički letovi Concordea. Uz riku motora, započela je era nadzvučnih putovanja.

Kada je 1976. ušao u službu, Concorde je bio tehnološki šok. S delta-krilima, prepoznatljivim spuštajućim nosom i brzinom od oko 2.180 km/h, letio je dvostruko brže od zvuka. Najpoznatija komercijalna ruta, Pariz – New York, trajala je u prosjeku oko 3 sata i 30 minuta, što je bilo dvostruko brže od današnjih standardnih letova koji traju oko 7 do 8 sati, ovisno o vjetrovima i smjeru putovanja.

Probijanje zvučnog zida

Concorde je letio na visinama do 18 kilometara, dovoljno visoko da putnici kroz prozor vide zakrivljenost Zemlje. Istovremeno je postao i statusni simbol. Zvijezde, političari i poslovni ljudi letjeli su njime kao dokaz prestiža i moći, a šampanjac, pažnja posade i futuristički izgled kabine pretvorili su ga u iskustvo koje je nadilazilo običan let.

Letenje dvostruko brže od zvuka nosilo je i svoju cijenu. Ograničenja zbog buke probijanja zvučnog zida tjerala su ga na okean, gorivo se trošilo u ogromnim količinama, a održavanje je bilo izuzetno skupo.

Nakon nesreće Air Franceovog Concordea 2000. godine i pada potražnje, oba operatera, Air France i British Airways, zaključila su da program više nije održiv. Air France se povukao u junu 2003., a British Airways u oktobru. Posljednji, ceremonijalni let 26. novembra zaokružio je epohu nadzvučnog putničkog saobraćaja.

Izazovi nadzvučnog leta

Glavni problem Concordea bila je sonična grmljavina, glasni udarni talas koji je doveo do zabrane letova nad kopnom u SAD-u od 1970-ih. Danas NASA-in X-59, s dugim "nosom" koji prigušuje "bum" u tupi udarac ("thump"), testira rješenja za tiši let. Ipak, energetska neefikasnost i emisije ostaju prepreka, pogotovo u eri klimatskih ciljeva.

Nove regulative EU-a i SAD-a zahtijevaju nulte emisije do 2050. godine, što supersonične avione čini skupima za održavanje. Kompanije poput Boom Supersonica razvijaju Overture, avion za 65 putnika koji obećava letove 2029. godine po cijeni sličnoj biznis klasi, s fokusom na održivost.

XB-1, njihov demonstrator, poletio je 2024. godine. Ostali igrači su Spike Aerospace i NASA-ini partneri. Ako X-59 uspije, nadzvučni letovi nad kopnom mogli bi se vratiti do 2030-ih. Međutim, skeptici upozoravaju na ekonomske i regulatorne prepreke – hoće li tržište prihvatiti karte od 5.000 eura po letu?