Osim što je u samo nekoliko mjeseci dva puta pala Vlada entiteta RS, novom-starom mandataru Savi Miniću nikako se ne da skrojiti Vladu bez mrlje. Ovaj put sjena je pala na Ministarstvo porodice, omladine i sporta, koje je sudeći po izboru ministara pripalo Socijalističkoj partiji.

Na mjesto Selme Čabrić sjela je Irena Ignjatović, koja se izjasnila kao pripadnica bošnjačkog naroda. Međutim, njena nacionalnost zasniva se samo na njenoj izjavi, s obzirom na to da u rodnom listu, koji je u posjedu portala Capital, polje nacionalnosti stoji prazno, što bi ponovo moglo dovesti u pitanje ustavnost Vlade, prenosi BN televizija.

Pravna praznina i ustavnost

"Ona je bila dužna, kao neko ko se predstavlja kao Bošnjak, da dan prije izbora Vlade ode i u Matičnu knjigu rođenih upiše svoju nacionalnost kao Bošnjak. Ona jeste, kao što pretpostavljamo, dala izjavu da je Bošnjakinja, međutim to nije dovoljan dokaz da ona to jeste. U slučaju da bilo ko upita – dajte nam dokaz, morate donijeti izvod iz knjige rođenih. Kao što smo vidjeli, ona dan poslije izbora Vlade to nije bila, znači ona ne može zauzimati to mjesto ispred bošnjačkog naroda", kaže novinar i urednik portala Capital Siniša Vukelić.

Izjašnjavati se kao pripadnik nekog naroda je Ustavom zagarantovano pravo, ali kada se radi o pravilima koje propisuju Ustav i Zakon o Vladi, prema kojima Vladu čini 16 ministara – osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata – mora postojati dokaz nacionalne pripadnosti, što Ignjatović nema.

Reakcija opozicije

Narodni poslanik Nebojša Vukanović ističe da se na ministarska mjesta postavljaju poslušnici. "Postavljanje ljudi bez bilo kakvih biografija, za koje se ne zna koje su nacionalnosti, pokazuje koliko je ovaj režim potpuno razorio Republiku Srpsku i koliko je sve posvećeno samo jednom čovjeku, koji misli da je gospodar i koji samostalno odlučuje o svemu", ističe Vukanović.

Dodaje da će biti otvorena Pandorina kutija ukoliko Ustavni sud utvrdi da Irena Ignjatović nije Bošnjakinja i da nije dostavila rodni list i potrebna dokumenta kojima bi to dokazala. Ovo nije prvi slučaj prilagođavanja nacionalne pripadnosti funkcijama – jedan od poznatijih primjera je potpredsjednica Narodne skupštine Nina Bukejlović, koja se kao kandidatkinja SDS-a na lokalnim izborima 2016. izjasnila kao Srpkinja, a nakon prelaska u SNSD postala je Bošnjakinja.