CIA tiho radi na uspostavljanju trajnog američkog prisustva na terenu u Venezueli, predvodeći planove Trumpove administracije da iskoristi svoj novo stečeni utjecaj na budućnost te zemlje, prema više izvora upoznatih s planiranjem, piše CNN u svojoj ekskluzivi.

Planerski razgovori između CIA-e i State Departmenta fokusirani su na to kako će američko prisustvo unutar Venezuele izgledati, kratkoročno i dugoročno, nakon dramatičnog hapšenja bivšeg predsjednika Nicolása Madura ranije ovog mjeseca.

Iako će State Department biti primarno, dugoročno diplomatsko prisustvo SAD-a u zemlji, Trumpova administracija će se vjerovatno uveliko osloniti na CIA-u da pokrene proces povratka zbog političke tranzicije i nestabilne sigurnosne situacije u Venezueli nakon Madura, dodaju izvori.

„State postavlja zastavu, ali CIA je zapravo utjecaj“, rekao je jedan izvor upoznat s planiranjem za CNN, napominjući da kratkoročni ciljevi agencije uključuju pripremu terena za diplomatske napore – uključujući izgradnju odnosa s lokalnim stanovništvom – i pružanje sigurnosti.

U kratkom roku, američki zvaničnici bi mogli djelovati iz CIA-ine aneksne baze, prije otvaranja zvanične ambasade, što bi im omogućilo da počnu uspostavljati neformalne kontakte s pripadnicima različitih frakcija venezuelanske vlade, kao i s opozicionim figurama, te da identificiraju treće strane koje bi mogle predstavljati prijetnju, rekao je izvor, povlačeći paralelu s radom agencije u Ukrajini.

„Uspostavljanje aneksa je prioritet broj jedan. Prije diplomatskih kanala, aneks može pomoći u uspostavljanju kanala veze, i to s venezuelanskim obavještajnim službama, što će omogućiti razgovore koje diplomati ne mogu voditi“, rekao je bivši američki zvaničnik koji je ranije sarađivao s Venezuelancima.

CIA je odbila komentarisati.

SAD rutinski šalje direktore CIA-e ili visoke obavještajne zvaničnike na osjetljive sastanke sa svjetskim liderima kako bi razgovarali o pitanjima zasnovanim na obavještajnim podacima. Direktor CIA-e John Ratcliffe bio je prvi visoki Trumpov zvaničnik koji je posjetio Venezuelu nakon operacije protiv Madura, sastavši se ranije ovog mjeseca s privremenom predsjednicom Delcy Rodríguez i vojnim liderima.

Dio Ratcliffeove poruke novom rukovodstvu bio je da Venecuela više ne može biti sigurno utočište američkim protivnicima.

CIA će vjerovatno biti zadužena da venezuelanskim zvaničnicima predstavi relevantne američke obavještajne podatke o tim protivnicima, uključujući Kinu, Rusiju i Iran, prema drugom izvoru upoznatom s planiranjem.

„Ako ćete Venezueli davati brifinge o zabrinutosti vezanoj za Kinu, Rusiju i Iran, to neće raditi State Department. DNI (Ured direktora nacionalne obavještajne službe) mora odlučiti šta se može deklasifikovati za dijeljenje, a onda bi obavještajci obavili brifing“, rekao je bivši zvaničnik.

Ključna uloga CIA-e u operaciji hvatanja Madura

Službenici CIA-e bili su prisutni u Venezueli mjesecima prije operacije usmjerene na Madura. U augustu je agencija tajno instalirala mali tim u zemlji kako bi pratili Madurove obrasce, lokacije i kretanja, što je pomoglo operaciji, rekli su izvori.

Foto: AA

Među resursima bio je i izvor CIA-e unutar venezuelanske vlade koji je SAD-u pomogao u praćenju Madurovog kretanja prije njegovog hapšenja, rekao je ranije CNN-u izvor upoznat s operacijom.

Odluka administracije da podrži Rodríguez umjesto opozicione liderke Marije Machado također je bila zasnovana na povjerljivoj CIA analizi o posljedicama Madurovog uklanjanja s vlasti i kratkoročnim implikacijama, izvijestio je CNN.

Taj strogo čuvani obavještajni dokument naručili su visoki kreatori politike, a očekivalo se da će CIA nastaviti davati slične preporuke o rukovodstvu u Venezueli, rekli su izvori.

Nakon Madurovog hapšenja, CIA sada preusmjerava fokus na tiho širenje američkog utjecaja unutar granica Venezuele i procjenu rada nove vlasti koju je pomogla uspostaviti.

Ali američki zvaničnici uključeni u rano planiranje još čekaju da Bijela kuća jasno definiše šire ciljeve misije, rekli su izvori, uprkos Trumpovoj tvrdnji da će njegova administracija „voditi“ zemlju nakon Madurovog hapšenja.

„To otežava“, priznao je prvi izvor, dodajući da američki zvaničnici planiraju uspostaviti prisustvo u Venezueli i očekuju da će stvarni ciljevi biti dodani kasnije.

Zbog toga dugoročni planovi Trumpove administracije za Venezuelu ostaju nejasni, uključujući i vremenski okvir ponovnog otvaranja američke ambasade u Caracasu.

SAD je povukao diplomate i suspendovao rad ambasade u Caracasu 2019. godine. Jedinica za venezuelanska pitanja djeluje s timom američkih diplomata iz ambasade u Bogoti.

Prošle sedmice State Department imenovao je iskusnu diplomatkinju Lauru Dogu da vodi Jedinicu za venezuelanska pitanja. Ranije je tu poziciju obavljao vršilac dužnosti američkog ambasadora u Kolumbiji John McNamara.

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je da plan administracije za Venezuelu „zahtijeva stalnog otpravnika poslova“ i da je „Dogu idealno pozicionirana da vodi tim tokom ovog tranzicijskog perioda“.

Iako je State Department identifikovao neke diplomatske službenike koje planira vratiti u Venezuelu, zvaničnici uključeni u planiranje rekli su CNN-u da nisu dobili koherentan plan ni jasne smjernice od vrha administracije ili Bijele kuće.

Koraci ka ponovnom otvaranju ambasade

State Department je počeo poduzimati prve korake prema ponovnom otvaranju ambasade.

Početkom januara, ubrzo nakon Madurovog svrgavanja, poslao je tim diplomatskog i sigurnosnog osoblja u Caracas „kako bi izvršili početnu procjenu za mogući fazni nastavak rada“.

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je u ponedjeljak da se „ograničen broj američkog diplomatskog i tehničkog osoblja nalazi u Caracasu i provodi početne procjene za mogući fazni nastavak operacija“.

Tokom diplomatskog odsustva, lokalno osoblje je bilo zaduženo da čuva zgradu u Caracasu, naveo je izvor, ali to ne znači da je objekat u stanju da brzo nastavi rad.

Ove posjete naglašavaju želju administracije da obnovi diplomatsko prisustvo u zemlji za koju je Trump rekao da će je SAD „voditi“.

Bivši diplomati upozoravaju da bi nedostatak američkog prisustva na terenu predstavljao problem za obnovu i osiguravanje odgovornosti u Venezueli. Trump je rekao da želi da američke naftne kompanije ponovo pokrenu svoje operacije u zemlji i pomognu u obnovi. Prošle sedmice rekao je da je SAD „zamoljen“ da ponovo otvori ambasadu, ali nije dao dodatne detalje.

Sigurnosna situacija u Venezueli ostaje neizvjesna i mogla bi utjecati na planove Trumpove administracije. Diplomatski službenici obično nisu obučeni da se sami štite, što je jedan od razloga zbog kojih CIA očekuje značajnu ranu ulogu dok Venezuela ostaje u stanju političke tranzicije.

Ostaje da se vidi kako će venezuelanski narod reagovati na otvorenije prisustvo CIA-e nakon Madura. Godinama je Maduro prikazivao CIA-u kao zgodnog „babarogu“, više puta optužujući agenciju – bez dokaza – da pokušava srušiti njegov režim dok je ostajao na vlasti uprkos američkom protivljenju.

Sada je CIA pomogla da Maduro bude zamijenjen i spremna je da aktivno upravlja odnosima Trumpove administracije s novim rukovodstvom Venezuele.