Piše: Đuro Kozar (Oslobođenje)

U sklopu revizije predanosti Washingtona zaštiti Europe američki predsjednik Donald Trump planira smanjiti američku vojnu prisutnost u Europi za oko 20 posto, odnosno za 20.000 vojnika, što je itekako zabrinulo kontinent, a posebno one zemlje u kojima se nalaze ove trupe. Da li je to početak rušenja jedne dugogodišnje tradicije? Američke snage stacionirane su u Europi još od vremena hladnog rata (1945-1991) kad je 50-ih godina 250.000 njihovih vojnika pomagalo u zaštiti Europe od prijetnji iz Sovjetskog saveza.

S druge strane, vojne baze u inozemstvu smatraju se važnim za moć Sjedinjenih Američkih Država izvan njenih teritorijalnih granica, omogućujući im da zadrže nazočnost u područjima za koja američka vlada utvrdi da su važna za njihov nacionalni interes. Krajem 2025. godine, bila su najmanje 65.754 aktivna američka vojnika u 37 vojnih baza u zoni odgovornosti Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država (EUCOM). Njih 13 nalazi se u Njemačkoj, sedam u Italiji, četiri u Ujedinjenom Kraljevstvu, tri u Belgiji, po dvije u Španjolskoj, Turskoj i Nizozemskoj, te po jedna u Norveškoj, Portugalu, Grčkoj i Mađarskoj.

Za američku zračnu bazu Ramstein, u zapadnom dijelu Njemačke, u blizini grada Ramstein-Miesenbacha, kaže se da je to, sa pistama, hangarima i brojnim zgradama, svijet za sebe. Baza je poput posebnog malog grada usred pretežno ruralne pokrajine Rheinland-Pfalz, strogo izolirana od brdovitog krajolika oko njega. Premda se zračna baza nalazi na njemačkom teritoriju, uživa imunitet poput stranog veleposlanstva.

Oko 10.000 američkih vojnika i starješina tu radi, a uz njih su i njihove obitelji sa djecom. Neizvjesno je koliko će ih u ovoj bazi biti ubuduće kad se zna da SAD, u okviru stateškog repozicioniranja svojih snaga u Europi, iz Njemačke namjeravaju povući oko 12.000 vojnika tako da bi 6.400 vojnika bilo poslano kući, a ostatak bi se premjestio u druge zemlje NATO-a, poput Italije i Belgije. To je odgovor Trumpa na to što je Njemačka godinama slabije finansirala vojsku, a tek početkom 2024. prvi put od hladnog rata izdvojila je dva posto BDP-a za obranu.

Poznato je da Washington izdvaja više za obranu nego sve druge NATO-članice zajedno, točno 860 milijardi dolara, i zbog toga je prošle godine na samitu NATO-a u Haagu odlučeno da se potrošnja za obranu podigne na pet posto iz BDP-a do 2035. godine. To je podijeljeno na 3,5 posto na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto namijenjeno je za odbrambene i sigurnosne troškove u širem smislu.

Trump želi da članice EU podmire trošak američkih trupa u Europi, tako da njihovo finansiranje više ne plaćaju isključivo američki porezni obveznici. S tim u svezi, američki predsjednik naročito hvali Poljake, jer su u 2025. godini izdvojili 4,7 posto iz BDP-a za obranu, što je najveći postotak među članicama NATO-a. Pored toga, Poljska ima najveću kopnenu vojsku u Europskoj uniji i troši milijarde zlota na mlažnjake, rakete, tenkove, topništvo i drugo oružje i zbog toga, oko 10.000 američkih vojnika ostat će u Poljskoj. Za razliku od Poljske, najveći dio ostalih članica NATO-a vrlo će teško realizirati odluku iz Haaga o drastičnom povećanju izdataka za obranu, a Španjolska se izjasnila da neće izdvajati više od dva posto iz svog BDP-a.

I u Rumunjskoj će se smanjiti broj američkih vojnika, ali je sigurno da će ih oko 1.000 tamo ostati, budući da su stacionirani u zračnoj bazi “Mihail Kogalničanu” koja ima veliku strategijsku važnost, jer je udaljena svega 20 kilometara od obale Crnog mora, 300 km od Odese na jugu Ukrajine, kao i 400 km od Sevastopolja na Krimu. Projekat proširenja ove baze, vrijedan 2,7 milijardi dolara, u završnoj je fazi. Inače, američka vojska počela je koristiti ovu bazu 1999. godine, da bi 2003. ona postala jedna od četiri rumunjska vojna objekta koji su bili polazna točka za vojne aktivnosti SAD-a u nekim azijskim državama. Trebala je da postane jedna od glavnih operativnih baza Zajedničke operativne grupe za istok (JTF-E) američke vojske u Europi.