-Sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom bio je jedan od najboljih sastanaka na kojima sam učestvovao u posljednjim decenijama, objavio je jučer lider SNSD Milorad Dodik na X-u.

"Ovo je bio sastanak punog razumijevanja i shvatanja naše pozicije, pozicije Izraela i jevrejskog naroda, kao i njihovog shvatanja naše pozicije, koja je veoma kompleksna", kazao je Dodik.

Ovo je bila prilika, dodao je, da razgovaramo o mogućim oblicima naše saradnje.

"Mi smo potencirali da nam pomognu da se vratimo na slovo Dejtona, da nam vrate vojsku, finansije, sudove, obavještajne službe i sve ono što smo po Dejtonskom sporazumu imali.

Netanyahu je rekao da smo mi veliki i trajni prijatelji. Nalazimo se u situaciji da su oni koji su naši neprijatelji, neprijatelji i Izraela", kazao je Dodik.

LIK I NEDJELO

„Slobodna Bosna“ podsjeća kako je Benjamin Netanyahu optužen za ratne zločine os strane Međunarodnog kaznenog suda.

Dana 21. novembra 2024. Međunarodni kazneni sud (International Criminal Court, ICC) u Haagu izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Izraela Yoava Gallanta.

Optužbe protiv njih uključuju:

-Ratne zločine, posebno upotrebu gladi kao metode ratovanja tokom rata u pojasu Gaze.

-Zločine protiv čovječnosti, poput ubistva, progona i drugih nehumanih djela koje su, prema sudijama, počinjeni u istom kontekstu.

Ove optužbe proizlaze iz istrage ICC-a o situaciji u Palestini, koja obuhvaća sukobe od 7. oktobra 2023. do 20. maja 2024.

Drugi pravni postupci

Turske vlasti su — izvan ICC-a — tokom 2025. izdale naredbu za hapšenje Netanyahua i više izraelskih lidera na osnovu optužbi za “genocid i zločine protiv čovječnosti” povezane s ratom u Gazi, prema podacima iz sporazuma i tužbi protiv Izraela.
-Ove vrste nacionalnih naloga mogu biti upotrijebljene ako dotična osoba uđe u jurisdikciju te države.

Gdje sve postoji nalog za njegovo hapšenje?

Nalog Međunarodnog kaznenog suda (ICC) znači da su svi članovi ICC-a (članice Rimske statuta) obavezni uhapsiti Netanyahua ako on uđe u njihovu teritoriju i predati ga sudu.

To obuhvaća više od 120 država članica, uključujući mnoge zemlje u Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji.

ICC ne posjeduje vlastitu policiju i mora se osloniti na države članice koje su potpisnice Rimske statuta da ih implementiraju.

Zbog političkih razloga, neke saveznice Izraela — uključujući SAD — kritizirale su ili se usprotivile nalogu ICC-a.

Mađarska je 2025. odbacila obavezu izvršenja ICC naloga i pozvala Netanyahua u službeni posjet, istovremeno pozivajući druge da ne primjenjuju nalog.

Ako Netanyahu posjeti državu koja je član ICC-a, ta država teoretski mora ga uhapsiti i predati ICC-u.

Međunarodni kazneni sud (ICC) funkcionira na osnovu Rimskog statuta, međunarodnog ugovora koji države moraju ratificirati (prihvatiti kao obavezujući) da bi postale članice i bile pravno obavezne sarađivati s sudom — uključujući u izvršenju naloga za hapšenje koje sud izda.

ICC trenutno ima 125 država članica koje su ratificirale Rimski statut, i tako su punopravno države potpisnice tog ugovora.

Među članicama su zemlje iz različitih regiona svijeta, kao što su: Italija, Francuska, Njemačka, Španjolska, Nizozemska, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Južnoafrička Republika, Nigerija, Kenija, Senegal, Obala Slonovače, Demokratska Republika Kongo, Kanada, Argentina, Brazil, Trinidad i Tobago, Barbados, Australija, Japan, Južna Koreja, Papua Nova Gvineja…

Međunarodni kazneni sud (ICC) u Hagu 21. novembra 2024. izdao je nalog za hapšenje Benjamina Netanyahua (i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta). To znači da sud smatra da postoje razumni osnovi za sumnju da su počinjeni ozbiljni međunarodni zločini u vezi sa sukobom u Pojasu Gaze.

Za koje zločine ICC sumnjiči Netanyahua?

Prema nalogu ICC-a, Sud je našao razumne osnove da vjeruje da su Netanyahua i Gallanta počinili ili su suizvršioci sljedećih djela tokom sukoba od 8. oktobra 2023. do 20. maja 2024.:

Ratni zločin — upotreba gladi kao metode ratovanja:
Navodno su njihove snage namjerno i sistematski ograničavale pristup hrane, vode, goriva i lijekova civilima u Gazi, što je Sud označio kao “ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja“.

Zločini protiv čovječnosti:
Navodi se odgovornost za:

-ubistva civila,

-progon,

-druga nehumana djela prema civilnom stanovništvu.

ICC je našao razumne osnove da su ove radnje nastale u okviru šire kampanje tokom rata.

Namjerno usmjeravanje napada protiv civila

Sud je naveo (kao dodatni osnov) i sumnje da su napadi bili usmjeravani protiv civilnih područja ili objekata, što je, ako se dokaže, ratni zločin prema Rimskom statutu.

Simbolički i etički paradoks

Političar koji negira genocid nad Bošnjacima, Milorad Dodik, politički ili simbolički podržava lidera, Benjamina Netanyahua, koji je optužen za genocid nad Palestincima.

To ukazuje na:

-selektivnu primjenu morala,

-instrumentalizaciju patnje,

-odbacivanje univerzalnosti ljudskih prava.

DOĐI, NAJDRAŽI

Odnos Milorada Dodika i Benjamina Netanyahua može se opisati kao politička solidarnost u osporavanju univerzalne primjene međunarodnog prava o genocidu, iako se nalaze na različitim pravnim pozicijama - jedan kao negator presuđenog genocida, a drugi kao lider suočen s ozbiljnim optužbama za njegovo činjenje.

Iz svega navedenog sasvim je jasno zbog čega Milorad Dodik ne smije pozvati prijatelja Benjamina Netanyahua u posjetu Bosni i Hercegovini.

(M.I.)