Crnogorska ekonomija nastavlja put stabilnog rasta, ali se suočava s dubokim demografskim promjenama koje bi mogle oblikovati njenu budućnost.

Prema najnovijem Izvještaju o tranziciji za period 2025–2026, pod nazivom „Hrabri stari svijet“, koji je EBRD predstavio u Podgorici, Crna Gora mora balansirati između trenutnog ekonomskog zamaha i pritisaka koje donosi starenje stanovništva.

Prema izvještaju, crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u 2025. godini, podržan snažnom potrošnjom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivnošću. Prioriteti za 2026. godinu uključuju unapređenje Plana rasta za Zapadni Balkan i produbljivanje integracije sa regionalnim i tržištima EU, naročito kroz ciljane investicije u transportnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.

Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori, izjavio je da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.

"A EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje naših partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju našu dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore. Nalazi ovogodišnjeg Izvještaja o tranziciji naglašavaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama, a mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane“, naveo je on.

EBRD je, kako navode, vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

Izvještaj o tranziciji 2025–2026. ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i šire.

"Analizira kako brzo stareća društva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podrške preduzetništvu", dodaju.

Prema Izvještaju o tranziciji 2025–2026, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope. Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete — često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije", navodi se.