Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, učestvovala je jučer na panelu 'Neformalni razgovor o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i transatlantskoj perspektivi' na Balkan Forward Summitu, koji je u Washingtonu organizirala nevladina organizacija Atlantic Council, o čemu je Raport već pisao, a svojim učešćem na tom skupu Cvijanović se od jučer već pohvalila više puta.

Važno je podsjetiti da je Cvijanović na ovaj forum, kako je navedeno i na zvaničnoj stranici Atlantic Council, pozvana isključivo u svojstvu članice Predsjedništva BiH i to je okvir u kojem treba posmatrati njen nastup, ali i njene pokušaje da kasnije panel predstavi kao politički uspjeh RS-a i politike SNSD-a.

Fokus SAD na eliminaciji ruskog utjecaja na Balkanu

S obzirom na to da je video snimak s tog panela javno dostupan uočljiva je značajna razlika u tonu kojim je Cvijanović govorila o BiH u Washingtonu u odnosu na njene javne nastupe u Bosni i Hercegovini.

O BiH je govorila umjerenije, s više uvažavanja države i sva tri konstitutivna naroda, što se rijetko može čuti u njenim obraćanjima domaćoj publici, posebno kada se obraća biračkom tijelu SNSD-a.

Iz javno dostupnog video-snimka vidljivo je da je Cvijanović tokom panela odgovarala na pitanja moderatora Damira Marušića, urednika u The Washington Postu.

U svojim uvodnom nastupu značajan prostor posvetila je pohvalama američke administracije Donalda Trumpa, insistirajući na, kako je više puta naglasila, 'novom globalnom pristupu' SAD-a.

Posebno je isticala da joj se dopada najava američkog povlačenja iz 'projekata izgradnje nacija', što se jasno uklapa u narativ SNSD-a o odbacivanju međunarodnog intervencionizma u BiH.

Iako je Cvijanović u javnosti pokušala svoje učešće na panelu predstaviti kao diplomatski uspjeh, prešutjela je suštinu i fokus pitanja koja su joj bila postavljena.

Naime, nakon što je sama otvorila temu novog američkog pristupa Balkanu i BiH, moderator Marušić ju je podsjetio da je ključni fokus SAD-a na Balkanu  eliminacija ruskog utjecaja.

 Potom je uslijedilo direktno pitanje Cvijanović, da li je entitet Republika Srpska spreman da se politički udalji od Rusije, odnosno da li ona lično podržava takav kurs.

Cvijanović ne vidi Ruse, hvali NATO  

Cvijanović na to pitanje nije odgovorila. Umjesto jasnog stava, izjavila je da ona 'ne vidi tu previše Rusa', čime je relativizirala problem, a zatim je razgovor preusmjerila na ekonomsku saradnju BiH sa SAD-om, naglašavajući projekat Južne interkonekcije u FBiH , te ističući i da je i entitet RS zainteresiran za američke investicije.

Time je suštinsko političko pitanje zamijenila tehničko-ekonomskim narativom, izbjegavši i da se stavi u odbranu Rusije što SNSD načelu s Dodikom inače radi,ali kad su u Americi onda bi pred takvim pitanjem najradije pobjegli u 'mišiju rupu'.

Moderator Marušić potom je pokušao otvoriti i pitanje odnosa prema NATO-u. Ni tada Cvijanović nije dala jasan odgovor. Umjesto toga, govorila je o unapređenju saradnje BiH s NATO-om, ističući da je ona 'sve bolja i intenzivnija'. Kada je riječ o punopravnom članstvu, kazala je da 'postoje neslaganja', ali je izbjegla reći da se SNSD, protivi članstvu u NATO savezu, što je jedan od stubova političke agende SNSD-a.

Na konstataciju moderatora da on ne vidi mogućnost da entitet RS uđe u Evropsku uniju bez Bosne i Hercegovine, te na pitanje vidi li ona ulazak jedinstvene i cjelovite BiH u EU zajedno s RS-om, Cvijanović je odgovorila da očekuje da Evropa uvaži, kako je rekla, novu 'geopolitičku realnost' i da prestane insistirati na centralizaciji BiH. Time je pitanje evropske integracije ponovo svela na unutrašnje ustavne sporove.

Žalila se da s Dodikom niko neće da razgovara

Značajan dio panela Cvijanović je iskoristila za kritike visokog predstavnika u BiH i primjene Bonskih ovlaštenja, poručujući da EU mora iz procesa pristupanja BiH isključiti, kako je rekla, 'neizabranog stranca'. Ova poruka bila je u potpunosti u skladu s dugogodišnjom politikom SNSD-a prema OHR-u.

Moderator Marušić potom je otvorio i pitanje Milorada Dodika i konstatirao da on ne odustaje od narativa o otcjepljenju RS.

Cvijanović je te izjave pravdala kao reakciju na 'nametnute i nedemokratske poteze' visokog predstavnika.

 Međutim, nijednom nije rekla da podržava ideju otcjepljenja RS, niti je potvrdila da su Dodikove izjave ozbiljna politička namjera. Naprotiv, pokušala ih je predstaviti kao izraz političkog revolta.

Također se požalila da političari u BiH odbijaju Dodikov 'poziv na dijalog', nastojeći ga prikazati kao 'čovjeka od dijaloga' kojem drugi politički akteri ne žele odgovoriti, već se, prema njenim riječima, oslanjaju na nametnute odluke međunarodne zajednice.

'Dodik je pozivao na dijalog, ali nije našao sagovornika', požalila se Cvijanović.

BiH 'tepala' Bosna

U završnici panela Cvijanović je sama konstatirala, obraćajući se moderatoru, da on vjerovatno nije zadovoljan njenim odgovorima. D Kazala je i da je u BiH ostalo sedam mjeseci do izbora i da se ona 'zahuktava' za kampanju.

Činjenica ostaje da je Cvijanović na panelu nastupala kao članica Predsjedništva BiH, ali je sistematski izbjegavala jasne odgovore na ključna politička pitanja, poput udaljavanje RS od Rusije i nije iskazala otvoreno protivljenje članstvu u NATO-u.

Istovremeno, zanimljivo je da je Bosnu i Hercegovinu tokom razgovora često nazivala samo 'Bosnom', što je terminološki iskorak u odnosu na njen uobičajeni diskurs i indicija prilagođavanja poruke publici pred kojom je nastupala.