Firma „PF Green Energy Power“, čiji je suvlasnik Mišo Partalo, dugogodišnji šef obezbjeđenja bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, gradi kompleks od 47 solarnih elektrana u naselju Brodac kod Bijeljine. Ukupni planirani kapacitet ovih postrojenja iznosi oko 6.500 kilovata (6,5 MW), prenosi portal CAPITAL.

Kako saznaje naš portal, gradska uprava Bijeljina do sada je izdala 39 građevinskih dozvola za solarne elektrane, dok je još osam zahtjeva neriješeno.

"Firma 'PF Green Energy Power', čiji je zastupnik Živan Filipović, podnijela je 47 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za solarne elektrane. Gradska uprava Bijeljina izdala je toj firmi 39 građevinskih dozvola, dok osam zahtjeva još nije riješeno jer nije dostavljena sva potrebna dokumentacija", kaže za CAPITAL sagovornik iz bijeljinske gradske uprave.

On dodaje da će i za tih preostalih osam solarnih elektrana na kraju vjerovatno biti izdate građevinske dozvole, jer će, kako navodi, podnosilac zahtjeva sigurno dopuniti dokumentaciju.

„Što se tiče gradske uprave, nema ništa sporno. Sve dozvole su izdate u skladu sa zakonom, a radi se o solarnim elektranama snage od 90 do 145 kilovata, čija je ukupna snaga oko 6.500 kilovata“, kaže sagovornik portala.

Solarne elektrane – biznis vladajuće kaste

On dodaje da na lokaciji u mjestu Gornji Brodac još uvijek nema nikakvih aktivnosti na izgradnji, ističući da je to siguran znak da je firma „PF Green Energy Power“, registrovana polovinom prošle godine, osnovana s ciljem da pribavi sve neophodne dozvole, a da potom proda biznis nekom drugom investitoru.

„Posao sa solarnim elektranama je u posljednje vrijeme glavni biznis brojnih ljudi bliskih vlasti. Procedura ide tako što prvo pronađu pogodnu lokaciju u blizini dalekovoda koji ima kapacitet da primi dodatnu električnu energiju. Potom registruju firmu, obično u toj lokalnoj zajednici, i kreću u kupovinu zemljišta na lokaciji koju su pikirali. Uporedo s kupovinom zemljišta, pribavljaju lokacijske i UT uslove, te na kraju građevinske dozvole. Kada dobiju dozvole, tada u priču ulazi ozbiljniji investitor koji ima sredstva za samu izgradnju elektrana“, objašnjava sagovornik.

Prema njegovim riječima, cijena po kojoj prodaju biznis, odnosno firmu, zavisi od kapaciteta solarne elektrane, ali se obično kreće oko sto eura po kilovatu instalisane snage.

„To znači da ‘PF Green Energy Power’, kada završi preostalih osam građevinskih dozvola za 47 solarnih elektrana ukupne snage 6.500 kilovata, od investitora može dobiti 650.000 eura. Međutim, ako osiguraju preliminarno pravo na podsticaj, odnosno zagarantovanu otkupnu cijenu, tada cijena solara sa sto eura skače na 130 ili čak 150 eura po kilovatu“, objašnjava sagovornik.

Za firmu mogu dobiti više od milion eura

On ističe da će ta firma, s obzirom na dugogodišnju bliskost njenog suvlasnika s Dodikom, vjerovatno osigurati preliminarno pravo na podsticaj, odnosno zagarantovanu cijenu otkupa.

„Ako to uspije, onda bi za firmu mogao dobiti više od milion eura“, objašnjava sagovornik, dodajući da je u cijeli opisani posao moglo biti uloženo maksimalno 30 posto od tog iznosa, a vjerovatno ni toliko.

On dodaje da je posebna priča to što trenutna zagarantovana otkupna cijena na period od 15 godina iznosi 108 eura po megavat-satu, dok se trenutna tržišna (berzanska) cijena struje kreće između 40 i 80 eura.

„To najbolje pokazuje zašto su ljudi bliski vlasti ušli u elektroenergetski sektor“, zaključuje sagovornik. On objašnjava da je u BiH već godinama poznata praksa da investitori razdvajaju velike solarne elektrane na manje projekte.

On objašnjava da je u BiH godinama unazad poznata praksa da investitori razdvajaju velike solarne elektrane na manje projekte.

„Veći kapaciteti zahtijevaju dobijanje koncesije i složenije procedure za priključenje na mrežu. Zato investitori, što je i sada slučaj, razbijaju projekte na više malih elektrana snage do 150 kilovata, a dodatne benefite stiču time što su za te male elektrane predviđeni podsticaji kroz sistem garantovanih otkupnih cijena“, objašnjava on.

Pronađeno 138,7 kilograma zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na marihuanu

Podsjećamo, firma „PF green energy power“ u javnost je dospjela polovinom ove sedmice kada su mediji objavili službenu zabilješku MUP-a RS u kojoj se navodi da je policija tokom pretresa u mjestu Gornji Brodac na parceli u vlasništvu firme ‘PF green energy power’ pronašla dvije vreće sa 138,7 kilograma zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na marihuanu, otkrivajući pri tom da je pomenuta firma u suvlasništvu dugogodišnjeg šefa Dodikovog obezbjeđenja Miše Partala.

Nakon policijske akcije, Simo Laketić iz Gornjeg Brodca dao je izjavu da je pronađena zelena biljna materija koja svojim izgledom asocira na marihuanu u njegovom vlasništvu.

Iako se u službenoj zabilješci policije navodi da je dežurni tužilac naložio da se Laketić ispita u svojstvu osumnjičenog, kao i da se tužilaštvu dostavi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu „neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga“, bijeljinsko tužilaštvo je dva dana nakon policijske akcije saopštilo da u ovom slučaju nije dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, niti neko lice trenutno ima status osumnjičenog.

Foto: Gerila

Laketić priznao da je zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na marihuanu njegova

Ono što je interesantno u cijelom slučaju je činjenica da je Simo Laketić koji je priznao da je pronađena konoplja u njegovom vlasništvu u žižu javnosti dospio u aprilu 2021. godine kada je najavio da će na svom imanju u selu Brodac na površini od 1,8 hektara zasijati industrijsku konoplju.

On je tada rekao da će ovu biljku zasijati radi prerade u građevinske i zdravstvene svrhe.

„Na prvom mjestu u cijeloj ovoj priči je zdravstveni momenat. Ljekovitost ove biljke godinama je poznata i priznata u farmaceutskoj industriji. Proučavajući značaj industrijske konoplje, saznao sam da se od njene stabljike može proizvoditi pelet koji je puno kaloričniji od onog koji se proizvodi od drveta.

Nekada je u Dvorovima kod Bijeljine postojala kudeljara koja je otkupljivala konoplju. Naravno, zloupotrebe su i u ovom slučaju moguće, ali zbog toga se insistira na velikoj kontroli i maksimalnoj odgovornosti onih koji se upuštaju u ovaj posao“, rekao je Laketić.