U tom gradu na zapadu Srbije sahranjena je njegova desetomjesečna bratična Lana.

Stradala je sa roditeljima u ljeto 2024. kada se prevrnuo čamac kojim su iz Srbije pokušali preći rijeku Drinu ka Bosni i Hercegovini.

Drvena obilježja za Lanu i još 27 ljudi koji su se na izbjegličkom putu ka zemljama Zapadne Evrope proteklih godina utopili u Drini zamijenjena su 27. januara spomenicima.

"Na njima piše da su zajedno sa njima pokopani i njihovi snovi. A samo su sanjali o miru i boljem životu", rekao je Petar Rosandić iz austrijskog udruženja "SOS Balkanrute" za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ta organizacija je zajedno sa "Djeluj ba" iz Tuzle i "Leave No One Behind" iz Njemačke u znak sjećanja na stradale na Balkanskoj izbjegličkoj ruti postavila trajne memorijale na oko stotinu grobova u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

"Izbjeglice nisu brojevi ni statistika, već ljudi sa imenima, porodicama i snovima", naveo je Lanin amidža Muhamed u pismu.

Spomenici na grobovima migranata i izbjeglica, Loznica, Srbija, 27. januar 2026.

Spomenici na grobovima migranata i izbjeglica, Loznica, Srbija, 27. januar 2026. Među sahranjenima u Loznici je i Ahmadi Parwiz, dječak iz Sirije koji je imao deset godina.

Devetnaestoro stradalih do danas nije identifikovano.

'Mnogi nikada nisu pronađeni' Zvanične informacije o broju poginulih u Drini nema.

Baze aktivista za ljudska prava iz regiona ukazuju da je u toj rijeci od početka izbjegličke krize 2014. živote izgubilo nekoliko stotina ljudi.

"Mnoga tijela nikada nisu pronađena. Na obje strane Drine nalazi se više od stotinu grobova u kojima su sahranjeni ljudi čija je tijela voda izbacila", rekao je na komemoraciji i otkrivanju spomenika u Loznici Nihad Suljić iz udruženja "Djeluj ba".

Predstavnici dvije vjerske zajednice na otkrivanju spomenika Otkrivanju spomenika prisustvovali su predstavnici Katoličke crkve i Islamske zajednice u Srbiji.

"Važno je da još uvijek ima ljudi koji vole i koji se brinu za druge. I neka iz ovoga izvučemo pouku, da ne dozvolimo da odrasli i djeca nestaju u valovima rijeka", rekao je kardinal Ladislav Nemet.

Komemoracija na groblju u Loznici, Srbija, 27. januar 2026.

Komemoracija na groblju u Loznici, Srbija, 27. januar 2026. Tafa Beriša, predsjednik Medžlisa Beograd, rekao je da svaki čovjek zaslužuje da bude dostojanstveno sahranjen.

"Posebno nam je važno što su ovi ljudi pronašli svoj smiraj. Neka nam ovo da pouku i snagu da više brinemo jedni o drugima."

Srpska pravoslavna crkva nije odgovorila na upit RSE zbog čega njeni predstavnici nisu bili na groblju u Loznici.

U prethodnim godinama nadgrobni spomenici stradalima podignuti su u Bosni i Hercegovini u Bijeljini, Bratuncu, Zvorniku, Tuzli, Bihaću, kao i u Črnomelju u Sloveniji.

"Ako već nisu imali dostojanstven život, neka ga imaju u smrti. Nismo ih mogli spasiti, ali im dugujemo pamćenje", rekao je Nihad Suljić.

Smrtonosne izbjegličke rute Od početka izbjegličke krize 2014. više od 1,5 miliona ljudi prošlo je kroz Srbiju na putu ka zapadu Evrope, podatak je Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije.

Međunarodna organizacija za migracije je do 2026. evidentirala više od 400 nestalih na teritorijama zemalja Zapadnog Balkana.

Kao uzroci smrti najčešće se navode saobraćajne nesreće povezane sa rizičnim transportom, utapanje, nasilje, bolest, teški vremenski uslovi.

"To je i opomena onima koji kroje evropsku politiku zatvorenih granica. Silan novac bacaju u njihovu odbranu, a zaboravljaju na humanost", rekao je Petar Rosandić, iz organizacije "SOS Balkanrute".

Neidentifikovani migranti i izbjeglice sahranjeni su pod inicijalima NN, Loznica, Srbija, 27. januar 2026. Iako je broj ljudi smanjen, Balkanska ruta nije zaustavljena ni pored zajedničkih policijskih patrola i ograda od žilet-žice na spoljnim granicama Evropske unije.

Ljudi nastavljaju da se kreću mada se na svom putu suočavaju sa velikim rizicima.

"Često vjeruju informacijama koje dobijaju od krijumčara ili nezvaničnih izvora, koje mogu biti netačne ili opasne, pa tako dolazi do prelaska rijeka poput Drine u nebezbjednim uslovima, ulaska u pretrpane čamce ili kretanja opasnim planinskim predjelima", kažu u Međunarodnoj organizaciji za migracije.

Po podacima ove organizacije Ujedinjenih nacija, od 2014. do 2026. u svijetu je stradalo ili nestalo više od 80.000 ljudi.

Od toga u Evropi, mahom na opasnoj ruti preko Mediterana, skoro 35.000.