Mikroplastika je sveprisutna u hrani, vodi i vazduhu, a njeno dugotrajno prisustvo u ljudskom organizmu može biti povezano sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući neurološka i autoimuna oboljenja, upozorila je klinička toksikološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Sandra Đuranović.

Iako podaci Eurobarometra pokazuju da je 23 odsto građana Crne Gore svjesno uticaja mikroplastike na zdravlje, dr Sandra Đuranović smatra da je stvarna informisanost znatno niža i daleko ispod evropskog prosjeka.

„Ja mislim da je podatak informisanosti stanovništva Crne Gore mnogo manji nego što je navedeno u Eurobarometru. Generalno, i zdravstveni radnici i stručnjaci koji bi se trebali baviti mikroplastikom nijesu dovoljno prepoznati i malo se govori o njenoj štetnosti“, kazala je Đuranović u emisiji Radio ordinacija na Radiju Crne Gore.

Ona je ocijenila da je posebno poražavajuće to što se Crna Gora deklariše kao ekološka država, a istovremeno nema razvijen sistem upravljanja otpadom i reciklaže.

„Crna Gora nema centar za reciklažu organskog ni neorganskog otpada, a da ne govorimo o plastici. Jedino što imamo jeste centar za reciklažu medicinskog otpada, koji je privatna ustanova“, navela je Đuranović.

Govoreći o porijeklu mikroplastike u hrani, istakla je da je riječ o posljedici njenog kruženja kroz cijeli ekosistem.

„Ako koristimo plastične flaše, plastične premaze u konzervama, plastično posuđe, ako se pali plastika, gume i otpad, mikroplastika dospijeva u vazduh, vodu i zemljište. Riba je unosi jer ne prepoznaje da to nije hrana, biljke je upijaju kroz korijen, a na kraju sve to dolazi na našu trpezu“, objasnila je ona.

Đuranović je upozorila da mikroplastika u organizam ne ulazi samo hranom i vodom, već i udisanjem.

„Dokazano je da je mikroplastika jedan od uzročnika bronhijalne astme i povećanog broja alergija, ne samo kod djece nego i kod odraslih“, kazala je.

Prema njenim riječima, ljudski organizam nema mehanizme da razgradi mikroplastiku, što može dovesti do niza oboljenja.

„Mi to možemo samo prepoznati kao strano tijelo i zato je moguć razvoj različitih bolesti kao posljedica njenog nakupljanja“, istakla je.

Navela je da su najnovije studije potvrdile prisustvo mikroplastike u pupčanoj vrpci, majčinom mlijeku, plućima, jetri, bubrezima, ali i u mozgu.

„Jedna studija je pokazala da ljudski mozak može sadržati količinu mikroplastike koja odgovara jednom do četiri plastična čepa. Dokazano je da to može biti povezano sa demencijom, Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću“, rekla je Đuranović.

Ona je dodala da mikroplastika može biti povezana i sa autoimunim oboljenjima, dijabetesom, insulinskom rezistencijom i gojaznošću.

Govoreći o mjerama zaštite, naglasila je da plastiku nije moguće potpuno izbjeći, ali da se njena upotreba može značajno smanjiti.

„Plastične flaše su za jednokratnu upotrebu. Ne smiju se ponovo koristiti, zamrzavati niti u njih sipati tople tečnosti. Mnogo je bolje koristiti staklo, drvo ili druge prirodne materijale“, kazala je.

Posebno je upozorila na korišćenje plastičnih dasaka za sječenje.

„Svaki put kada siječete na plastičnoj dasci oslobađa se mikroplastika. Bolje je koristiti drvenu ili mermernu dasku“, istakla je.

Kao važan primjer regionalne saradnje navela je projekat „AdriaPlast“, u kojem Institut za javno zdravlje učestvuje zajedno sa zemljama jadranskog sliva.

„Uzorkovali smo vode, uključujući Skadarsko jezero, i nabavili opremu za određivanje vrste mikroplastike. Rezultati se očekuju u narednom periodu, a projekat traje još najmanje godinu i po“, kazala je Đuranović.

Ona je poručila da je neophodno da se ovom problemu sistemski posvete institucije, ali i mediji, kako bi se podigla svijest građana o štetnosti mikroplastike.