Tri decenije poslije ponovo su otvorena pitanja o morbidnom ratnom “sportu”. O strancima koji su se penjali na brda i visoke zgrade i plaćali da pucaju na građane Sarajeva. O ratnom safariju u kojem je lovina - čovjek. Ko su ti ljudi?! Zna se da su sa Zapada. Možda i poneki Rus. Zna se i da su bogati, piše Oslobođenje.

Gnusni motivi

Informacija da italijansko tužilaštvo pokreće istragu o bogatašima-ubicama na osnovu krivične prijave novinara i pisca Ezia Gavazzenija dospjela je u stranu i domaću štampu u drugoj sedmici novembra. Prvi plodovi su tu. Osumnjičen je osamdesetogodišnji bivši vozač kamiona iz provincije Pordenone. Prema pisanju lista Il Giorno, uručen mu je poziv za saslušanje, koje je zakazano za danas.

Osumnjičeni Italijan, bivši uposlenik jedne metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva. Tužilaštvo smatra da je on, u saradnji sa drugim, zasad nepoznatim osobama, a u sklopu istog zločinačkog plana, uzrokovao smrt nedužnih civila, uključujući žene, starce i djecu.

Navodno je od 1992. do 1995. godine iz snajperskog oružja pucao sa brda oko Sarajeva. Zločin je okvalifikovan kao težak zbog “niskih i gnusnih motiva”. Ključni dio istrage temelji se na iskazima svjedoka. Osumnjičeni se, navodno, pred drugim osobama hvalio kako je u tom periodu odlazio u Jugoslaviju, u lov na ljude. Tokom pretresa njegove kuće, karabinjeri su pronašli sedam komada legalno prijavljenog oružja: dva pištolja, jedan karabin i četiri puške. Istraga je utvrdila da je osumnjičeni osamdesetogodišnjak u ratnom periodu više puta putovao u bivšu Jugoslaviju, što su potvrdile i njegove bivše kolege s posla.

Iz vida ne izmiče činjenica da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo optužnicu. Osim kratkog odgovora, detalja nema.

- U Tužilaštvu BiH je predmet formiran 2022. godine, na temelju prijave nekadašnje gradonačelnice Sarajeva. Predmet je u radu i tužilačka odluka još nije donesena, stoji u odgovoru Tužilaštva za Oslobođenje.

A kako kažu, ni pravosudne institucije Italije ih nisu kontaktirale.

Grad Sarajevo se pridružuje krivičnom postupku koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima u Milanu. Dato je ovlaštenje gradonačelniku i Pravobranilaštvu Grada Sarajeva da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu sve potrebne pravne, tehničke i administrativne radnje s ciljem formalnog pridruživanja postupku u svojstvu oštećene strane.

- Informacija koju je u novembru 1993. napisao i potpisao Slavko Aleksić kao komandant Novosarajevskog četničkog odreda dodatno otkriva sudjelovanje Aleksandra Vučića u ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu. U dokumentu Aleksić navodi komandi Odreda da je izvjesni italijanski gost R. R. donirao za Odred dvadeset hiljada tadašnjih njemačkih maraka, a donaciju je Aleksiću predao dobrovoljac Odreda Aleksandar Vučić. Što mislite zašto bi neki Italijan dolazio u ratu na Jevrejsko groblje u Sarajevo i za dobrovoljce Odreda donirao toliki novčani iznos, kaže hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić.

Stigla iz Rumunije

Bivši šef Federalne uprave policije Zlatko Miletić tvrdi da je žena iz Rumunije ubila više od 10 ljudi.

- Znali smo da se to dešava, ali nismo imali kapacitete da se izborimo. Formirali smo antisnajperske timove koji su djelovali, ali ne mogu procijeniti koliko su bili uspješni. Sjećam se jedne žene iz Rumunije koja je sigurno ubila više od 10 ljudi. Ti strani snajperisti bili su jako ukopani u betonskim rovovima i bilo ih je teško neutralisati. Od građana smo prikupljali informacije, rekao je Miletić za N1.

Francuska, Švicarska i Belgija također poduzimaju mjere, dijelom i zato što ovi snajperisti, prema dokumentima, nisu bili isključivo Italijani. U međuvremenu, javno tužilaštvo u Milanu radi na identifikaciji drugih navodnih snajperista.