FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistika pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec u 2026. ističe 0.6 postotni pad cijena, no informacije iz nekoliko naših udruga za zaštitu proizvođača ukazuju na zaključak da taj trend kod nas nije zaživio.

- Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, ne znatno. U praksi, cijene možda i ne rastu ali potrošači se, vjerujem, ponajviše žale zbog neimaštine – izjavila je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj "Potrošač" Ferida Kulović.

Istaknula je kako je jasno da bi se trebale sniziti cijene osnovnih namirnica, posebno jer je često slučaj da uslijed poskupljenja jednog energenta, npr. plina koji kod nas jeste poskupio, cijene automatski 'podivljaju'.

Dodala da se građani žale na cijene i da njezina udruga, kada primijeti neku 'nenormalnu cijenu', onda istu prijavi federalnoj inspekciji.

Poskupljenje je, istaknula je, posebno primjetno na primjeru voća i povrća.

- Uglavnom su se žalbe građana odnosile na voće i povrće. Konkretno, na cijenu špinata koja se kreće od osam do deset maraka, uspoređivali su s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupjelo u zadnje vrijeme pa se tako cijena grožđa kreće od 9 do 12 maraka. Koji si to umirovljenik može priuštiti? – pita Kulović.

Napomenula je da su generalno narasle cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našim krajevima, ali da je baš iz te perspektive zabrinjavajući spomenuti rast cijene špinata koji je uobičajena poljoprivredna kultura u BiH.

Predsjednik Udruge građana Posavske Županije “Klub potrošača Odžak“ Redžo Omerbašić dodao je kako situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak stabiliziraju.

- Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom većih mirovina i davanja radnicima, to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje – naglasio je Omerbašić za Fenu.

Kaže da se često događa da se na tržištu pojavi višak robe pa dolazi do sniženja, što je konkretno dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te da je zbog te pojave i cijena brašna u normalnim granicama, no jedna ga pojava ipak brine.

- Građani su se više žalili u studenom i prosincu nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso čija je cijena porasla trostruko u odnosu na period od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sad je 30. Meni je to neobjašnjivo, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. Ne ulaže se u poljoprivredu, tovljenje, sektor poljoprivrede je zanemaren pa smo oslonjeni na uvoz, a država koja uvozi, a ne hrani, to nije dobra ekonomska politika – zaključio je Omerbašić