Bolnice u Berlinu prijavljuju sve veći broj sumnjivih incidenata, uključujući kibernetičke napade, letove dronova i podmetanje požara. Stručnjaci upozoravaju na to da su bolnice lake mete za neprijateljske službe.

Udruženje berlinskih bolnica (BKG) upozorava na niz naizgled "neobjašnjivih incidenata" u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u glavnom gradu. Incidenti uključuju upade dronova iznad bolničkih kompleksa, kibernetičke napade, provale, pa čak i podmetanje požara.

BKG navodi da njemačke sigurnosne i obavještajne službe neke od tih napada klasifikuju kao moguće akte hibridnog ratovanja. Zaštita zdravstvenih ustanova "više nije isključivo unutrašnja stvar bolnica, nego zadatak koji se mora rješavati u saradnji sa sigurnosnim službama", poručuju iz BKG-a.

Iz sigurnosnih razloga BKG je za DW (Deutsche Welle) saopštio da ne može precizirati u kojim su se ustanovama incidenti dogodili. "Rastuća hibridna prijetnja" navela je udruženje da upozori berlinske bolnice da uspostave efikasne mehanizme samoodbrane.

U Berlinu postoji više od 80 bolnica, uključujući i Charité – najveću univerzitetsku bolnicu u Evropi, osnovanu 1710. godine, koja pruža sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu i provodi vrhunska istraživanja.

Konkretni napadi na zdravstvene ustanove

U novembru je snažna eksplozija teško oštetila bolnicu Vivantes, a nekoliko sati kasnije izbio je požar na ulazu u Charité. U oba slučaja pogođeni su odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. To je potaknulo državnu sigurnost da pokrene istragu zbog sumnje na politički motivisanu paljevinu.

Tokom ljeta prijavljeno je šest odvojenih požara u podrumu Bolnice Bundeswehra (Bundeswehrkrankenhaus – BWK). Dnevnik Berliner Zeitung (BZ), pozivajući se na sigurnosne izvore, navodi da se spekulisalo o mogućoj vezi s liječenjem ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) saopštila je za DW da "trenutno ne bilježi povećane (hibridne) aktivnosti stranih obavještajnih službi ili drugih institucija stranih sila u vezi s bolnicama".

Međutim, BfV navodi da su bolnice posljednjih godina bile meta raznih grupa kibernetičkog kriminala te da se istražuje niz ransomware (ucjenjivačkih) napada u Njemačkoj, za koje se sumnja da iza njih stoje ruski kibernetički kriminalci.

"Sve su vidljiviji znakovi da se granica između kibernetičke špijunaže i kibernetičkog kriminala sve više briše. Direktna povezanost s ruskim državnim strukturama najčešće se ne može nedvosmisleno dokazati", navodi se u saopštenju Službe za zaštitu ustava.

Ranjivost zdravstvenih ustanova

Manuel Atug, osnivač udruženja AG Kritis, koje se bavi zaštitom kritične infrastrukture, kaže za DW da su bolnice najčešće mete ucjenjivačkih grupa, a ne državnih aktera.

"Gotovo se uvijek radi o novcu. To je česta pojava, iako može biti i sabotaže ili špijunaže", kaže Atug. "Imali smo nedavne provale u bolnice, a zabilježeni su i letovi dronova iznad bolnica."

Atug navodi da su bolnice tradicionalno slabo pripremljene za odbranu, posebno manje ustanove, prije svega zbog hroničnog nedostatka sredstava.

"Neke javne bolnice jednostavno nemaju novca, dok druge sredstva ulažu prvenstveno u profitabilne odjele, a ne u široku sigurnosnu infrastrukturu", objašnjava on. Dodaje i da postoji "rastuća spremnost na nasilje prema onima koji pokušavaju pomoći", što povezuje s dezinformacijama koje se šire na internetu.

Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), u 2024. godini zabilježena su 683 slučaja nasilja nad vatrogascima, dok je kod drugih službi hitne pomoći evidentirano 2.042 slučaja.

Istaknuti incidenti i istrage

27. januara u navodno podmetnutom požaru u Berlinskoj jevrejskoj bolnici povrijeđeno je 14 ljudi. Sumnja se da je 71-godišnji pacijent zapalio predmet u svojoj sobi, što je dovelo do širenja požara. Državna kriminalistička policija vodi istragu u saradnji sa sigurnosnim službama.

Početkom ove godine sabotaža električnih vodova u jugozapadnom Berlinu ostavila je oko 100.000 ljudi bez grijanja, struje i interneta tokom ledenih temperatura. Odgovornost je preuzela ljevičarska ekstremistička "Vulkanska grupa".

Sigurnosni izazovi i potrebna ulaganja

Felix Neumann, stručnjak za ekstremizam i terorizam iz Fondacije Konrad Adenauer, kaže da Njemačka još ima mnogo posla kada je u pitanju zaštita kritične infrastrukture.

"Neke stvari su učinjene, ali prekasno i nedovoljno", rekao je za DW i dodaje: "Jesmo li spremni za sadašnju situaciju? Ne baš. Ali postoje razgovori i strategije – to je sigurno."

BKG navodi da Berlin ide u pravom smjeru sa svojim Okvirnim planom civilne zaštite bolnica (ZVKH), predstavljenim u ljeto 2025. – prvim takvim planom u Njemačkoj – ali da su potrebna i ciljano usmjerena ulaganja u otpornost zdravstvenog sistema.

U oktobru 2025. Njemački bolnički institut (DKI) i Institut za zdravstveni menadžment (HCB) objavili su studiju o potrebnim ulaganjima u zaštitu bolnica u različitim scenarijima.

Uočeni problemi i zakonske promjene

Studija je navela niz sigurnosnih problema, poput nedostatka osoblja, slabe kibernetičke sigurnosti, neosiguranih pristupnih tačaka, nedovoljne pripremljenosti za hemijske, biološke, nuklearne i vojne prijetnje, kao i nedostatne zalihe lijekova, krvi i rezervnog napajanja.

Procijenjeno je da je potrebno 2,7 milijardi eura te dodatnih 670 miliona eura godišnje za operativne troškove kako bi se odgovorilo na trenutni nivo prijetnji.

29. januara Bundestag je usvojio novi krovni zakonski paket ("KRITIS Dachgesetz") usmjeren na jačanje zaštite kritične infrastrukture, uključujući IT i telekomunikacione sisteme, u svjetlu sve većeg broja napada i špijunaže u Evropi.

Zakon je dodatno pooštren nakon sabotaže u jugozapadnom Berlinu te obavezuje institucije u strateški važnim sektorima da poboljšaju fizičku zaštitu svojih objekata.

U saopštenju za DW, berlinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava na to da u gradu i dalje postoji "visok nivo apstraktne prijetnje" – zbog intenziviranih aktivnosti stranih obavještajnih službi, posebno ruskih, te pojačanog djelovanja ekstremističkih grupa.

"I neustavni akteri i obavještajne službe uključeni su u aktivnosti s ciljem narušavanja javnog reda, potkopavanja sposobnosti države da djeluje te širenja straha i terora među stanovništvom, institucijama i kompanijama", stoji u saopštenju.