Mladi na TikToku pokazuju kako izgleda kad su drogirani. Na platformi se maltene ugovara i prodaja droge. Ali, ima i onih koji tamo traže i nalaze pomoć.

Ono što se ranije dešavalo u tajnosti sada se snima, estetizuje i javno dijeli – sa posljedicama opasnim po život.

„Otkad sam počela da podižem svijest o zavisnosti na TikToku, dobijam mnogo poruka. I to je zaista zastrašujuće jer su često od maloljetnika“, rekla je influenserka Sara (26) za DW.

Ona je sama sa 15 godina postala zavisna od droga. Danas koristi Tik-tok kako bi edukovala druge o zavisnosti i prevazilaženju. Mnogi njeni pratioci, koji su preko Tik-toka došli u kontakt sa drogama, još su mlađi.

„Nemaju s kim da razgovaraju o tome – a neki od njih mi pišu zaista intenzivne stvari o svojim iskustvima i traumama“, kaže Sara.

Jednim klikom do droge
Tik-tok pokazuje koliko je mladima lako da dođu u kontakt sa sadržajem povezanim s drogama.

Brza pretraga haštaga #Pingtok je sve što je potrebno – i video-snimci tinejdžera pod uticajem droga pojavljuju se jedan za drugim. Što duže skrolujete, algoritam prikazuje sve više isječaka.

Na pitanje DW zašto „TikTok“ ne preduzima snažnije mjere protiv širenja takvog sadržaja, portparol „TikToka“ je rekao:

„Bezbjednost i dobrobit naše zajednice naš su prioritet. Zabranjujemo prikazivanje, oglašavanje ili prodaju droga ili drugih kontrolisanih supstanci i uklanjamo ih sa platforme – više od 99 odsto sadržaja koji krši ova pravila bude uklonjeno prije nego što bude prijavljeno“, tvrdi on.

Šta stoji iza Pingtoka
Ali Pingtok pokazuje koliko je lako zaobići ta pravila. Korisnici govore u šiframa. Koriste emotikone, zvukove i nove izraze kako bi izbjegli riječi koje algoritam zna i uklanja. Umjesto da prikazuju vidljivu upotrebu droga, na primjer, prikazuju samo svoje proširene zjenice.

Otuda potiče i izraz Pingtok. „Ping“ je sleng za uzimanje droge MDMA. Ovaj takozvani algoritamski jezik, poznat i kao „algogovor“, otežava jasno prepoznavanje sadržaja – i njegovo brzo uklanjanje.

Čak i kada su izrazi blokirani, korisnici se brzo prilagođavaju: haštag #Pingtok sada je blokiran od strane „Tik-toka“. Sada kruže varijacije poput #Pingtokk ili #Pintok.

Dileri na Tik-toku
Istovremeno, Tik-tok postaje neformalno tržište. „Više ne morate ni da izađete iz kuće. Možete dobiti sve što želite – direktno u svoju sobu“, kaže influenserka Sara.

Pogled u odeljke sa komentarima ispod videa pokazuje na šta misli.

Tamo se nalaze upiti poput „Ko prodaje?“ ili „Treba mi nešto u Berlinu“, koji izazivaju direktne odgovore prodavaca.

Trgovci signaliziraju spremnost na prodaju simbolima poput utikača za punjenje, a zatim pozivaju korisnike u čet-grupe na aplikaciji Telegram.

Publicitet mijenja upotrebu droga
Mladi su oduvijek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet mijenja sve, kaže Sara. Ranije bi, kaže, navlačili zavjese i tajno s drugima koristili droge. Danas uključuju kamere i uzimaju droge sami – zbog klikova na TikToku.

Prema podacima njemačke kriminalističke policije, smrtni slučajevi povezani s drogama gotovo su se udvostručili u posljednjih deset godina. Među osobama mlađim od 30 godina, broj smrtnih slučajeva porastao je za 14 odsto u 2024. godini.

Studije iz SAD takođe pokazuju da se više od dvije trećine smrtonosnih predoziranja dešava kod kuće – često zato što nema nikoga ko bi mogao da interveniše.

Direktna veza s trendovima na TikToku nije dokazana. Međutim, stručnjaci upozoravaju da izolacija i izloženost sadržajima povezanim s drogama na društvenim mrežama mogu učiniti upotrebu droga opasnijom.

Vlade razmatraju zabrane društvenih mreža
Na međunarodnom nivou raste politički pritisak na društvene mreže. Neke vlade žele bolje da zaštite mlade od štetnog sadržaja.

U decembru je Australija postala prva zemlja na svijetu koja je uvela zabranu društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina.

Španija je prva zemlja u Evropskoj uniji koja je najavila da će uvesti istu mjeru. Velika Britanija, Danska i nedavno Francuska takođe planiraju slična ograničenja.

EU trenutno ispituje da li platforme adekvatno ispunjavaju svoje obaveze u vezi sa zaštitom maloljetnika i razmatra ograničenja pristupa. Ali da li su zabrane zaista rješenje?

Nije sve veličanje
„Postoji strana koja se često zanemaruje u raspravi o upotrebi droga i društvenim mrežama“, kaže istraživačica Lejla Bouzuba za DW. „Naime, svi ljudi koji koriste ove platforme kako bi pronašli podršku – a to nema nikakve veze s veličanjem droge.“

Bouzuba i njen tim analizirali su stotine Tik-tok snimaka na temu upotrebe droga. Tvrde da se više od polovine sadržaja bavi prevencijom, oporavkom ili traženjem pomoći.

Paušalno uklanjanje svih sadržaja ili zabrana platforme mogla bi za ove ciljne grupe biti opasna, smatra Bouzuba. „Ne želimo da ljudima presiječemo ovu liniju spasa, dok istovremeno izuzetno strogo moderiramo sadržaj.“

Prevencija se sada odvija online
To je i Sarin pristup. Ona danas ne koristi Tik-tok za veličanje droga, već za upozoravanje na posljedice zavisnosti.

„Povjerenici za droge i socijalni radnici trebalo bi da budu spremni na činjenicu da se većina stvari danas dešava onlajn“, kaže Sara. „Dobro je izaći na ulice ili u škole. Ali moraju pratiti i onlajn sferu – naročito zato što su mnogi korisnici tamo maloljetni.“