Zabrana zlostavljanja je temeljna vrijednost demokratskog društva, a u procesu pristupanja EU Crna Gora se obavezala da dokaže da tu vrijednost poštuje u praksi. Međutim, taj dokaz izostaje.

Imajući u vidu neslavnu istoriju neistraženih i nekažnjenih slučajeva torture koji su bili dokumentovani video zapisima poput onih u Zlatarskoj ulici, nad Miloradom Martinovićem i u Sky prepiskama, povjerenje javnosti u vladavinu prava je ozbiljno narušeno.

Utisak tolerisanja ili čak saučesništva institucija je i dalje prisutan, ocijenila je izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, na današnjoj prezentaciji rezultata projekta „Ujedinjeni protiv zlostavlja“.

Ovaj projekat su u protekle dvije godine zajedno sprovodile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava, a rezultati su predstavljeni danas. U sklopu projekta osiguran je monitoring sudskih postupaka u slučajevima torture i rodno-zasnovanog nasilja.

Gorjanc Prelević je podsjetila da je opšte završno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 da Crna Gora mora da štiti ljudska prava u zakonima i praksi, da mora da osigura brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja, uključujući slučajeve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.

"Te preporuke nisu ispunjene što potvrđuje i nedavno procurjeli preliminarni nalazi treće posjete Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja u posljednjih pet godina. Takođe, podaci u postupanju državnog tužilaštva u posljednje četiri godine pokazuju mješovitu sliku. Od 2022. godine do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 državna službenika zbog navoda o zlostavljanju. Optužni akt je podignut u svakom petom slučaju, gotovo polovina prijava je odbačena dok je skoro trećina ostala neriješena,“ kazala je ona.

„Prošle godine je podnijeto najviše prijava u posljednje četiri godine – 75, što je čak četiri puta više nego 2022. godine. Došlo je do određenog poboljšanja u stopama optuženja i osuđujućih presuda kao i do blagog pooštravanja kaznene politike. Ipak, slučajevi apsolutne zastarjelosti u predmetima policijskog zlostavljanja u Baru i Podgorici podsjećaju da sistem i dalje zakazuje,“ saopštila je Gorjanc Prelević.

Autorka izvještaja iz Akcije za ljudska prava, Bojana Malović saopštila je da uzorkovanom periodu zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza doživljavaju maksimum tokom 2025. godine.

"Ove brojke govore da se najsuroviji oblici zlostavljanja ne smanjuju, već da su u stalnom porastu. Treba naravno imati u vidu da postoji mogućnost i podnošenja lažnih prijava, ali i da se ne prijavljuju svi slučajevi zlostavljanja do kojih dođe u ustanovama zatvorenog tipa poput policijskih stanica, zatvora, psihijatrijskih bolnica... Pozitivno je izjednačavanje predmeta u kojima državni tužioci nalažu direktno vještačenje tjelesnih povreda žrtava sa brojkom predmeta kada se samo vještači medicinska dokumentacija. Ipak, tužioci ne koriste u dovoljnoj mjeri audio-vizuelna saslušanja svjedoka i oštećenih. Najzabrinjavajući podatak je da rukovodioci dosljedno ne daju obavezujuće uputstvo onim predmetima koji neopravdano dugo traju,“ ispričala je Malović.

Prema podacima istraživanja na kraju 2025. godine je pred državnim tužilaštvom bilo 38 predmeta iz ranijeg perioda.

"Postoje i predmeti gdje su krivične prijave odbacivane pod izgovorom zastarjelosti, iako zastarjelost u tim predmetima nije nastupila, što je takođe problem, jer mnogi oštećeni nemaju svoje punomoćnike koji bi skrenuli pažnju na takve stvari. Stoga je zaista na tužilaštvu da o ovome vodi računa,“ kazala je Malović.

Osvrnula se i na Sky predmete.

„Ono što je do sada došlo do suda jesu tri predmeta koja se nalaze u fazi prvostepenog suđenja, jedan predmet u Nikšiću je odbačen zbog nepostojanja sumnje da su prijavljeni policijski službenici izvršili krivično djelo iznuđivanja iskaza, dok se još jedan predmet izviđa pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici,“ istakla je Malović.