Tokom stoljeća, službena arheologija uglavnom je odbacivala mogućnost da je napredna civilizacija postojala mnogo prije poznatih povijesnih razdoblja. No jedan nezavisni istraživač sada tvrdi da je pronašao dokaze koji bi mogli iz temelja promijeniti naše shvatanje ljudske prošlosti.

Popularni alternativni istraživač i autor Matthew LaCroix smatra da je otkrio “paradigmu koja mijenja povijest” – tragove izgubljene civilizacije stare između 38.000 i 40.000 godina, koja je, prema njegovim tvrdnjama, putem geometrije, simbola i monumentalne arhitekture ostavila kodiranu poruku raspršenu po cijelom svijetu. Cilj tog koda, kaže, bio je očuvati znanje prije globalnih katastrofa koje su zadesile Zemlju, piše Bosna.hr.

LaCroix je za britanske medije izjavio da je njegovo otkriće potaknuto nedavnim nalazima u Egiptu, ali da poveznice vode preko više kontinenata. Prema njegovoj interpretaciji, ta je drevna civilizacija pratila kozmičke cikluse, predviđala kataklizme te u svete građevine utkala učenja o porijeklu čovjeka, strukturi svemira i božanskoj prirodi postojanja.

Istraživanje je započelo kada je LaCroix primijetio ponavljanje specifičnih motiva: goleme T-oblike, trostupanjske udubine, stepenaste piramide i preciznu svetu geometriju uklesanu u kamene blokove diljem svijeta. Takvi se simboli, tvrdi, pojavljuju na lokacijama od istočne Turske do Južne Amerike i jugoistočne Azije.

“Ovi simboli, građeni u različitim proporcijama, ne bi smjeli postojati u nepovezanim kulturama. Prema službenoj povijesti, takva globalna povezanost nije moguća”, objašnjava LaCroix, prenosi Daily Mail.

Kao ishodišnu točku globalnog sustava simbola navodi područje jezera Van u istočnoj Turskoj, tačnije lokalitet Ionis, za koji tvrdi da predstavlja najstariji izvor arhitekture i znanja te civilizacije. Smatra da se ondje nalazi izvorni “nacrt” koji je kasnije prenesen na mjesta poput Gize u Egiptu i Tiwanakua u Boliviji.

Na obližnjem lokalitetu Kefkalesi nalazi se bazaltni reljef dimenzija oko 120 puta 120 centimetara koji, prema LaCroixu, sadrži kompleksnu ikonografiju identičnu onoj pronađenoj u Egiptu i Južnoj Americi. Posebno ističe motiv lava, kojeg tumači kao čuvara znanja i ključni element u razumijevanju strukture koda.

Ključni trenutak u njegovu istraživanju dogodio se u novembru 2025., kada je ponovno analizirao fotografiju Hrama Sfinge u Gizi, koju je posjedovao godinama. Tvrdi da je tada uočio obrnuto stepenastu piramidu ugrađenu u strukturu hrama, djelimično oštećenu, ali i dalje prepoznatljivu.