Milorad Dodik, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, posjetio je Vašington i sastao se s visokim zvaničnicima Trampove administracije, samo nekoliko mjeseci nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije protiv njega. U rijetkom intervjuu za međunarodne medije, Dodik je izjavio da ima "velika očekivanja" od američkog predsjednika Donalda Trampa.

Prije samo šest mjeseci Dodik je bio pod američkim sankcijama, a Vašington ga je optuživao za korupciju i za raspirivanje separatizma koji prijeti ponovnim rasplamsavanjem etničkog sukoba na Balkanu. U petak se, međutim, našao u Bijeloj kući, gdje se sastao s glasnogovornicom predsjednika Trampa Karolin Levit, koja je pozirala za fotografiju s Dodikom i drugim visokim zvaničnicima iz Republike Srpske, piše Financial Times.

Dodik je za Financial Times izjavio da ga ohrabruje Trampovo osuđivanje prethodnih američkih nastojanja da grade nacije u inostranstvu. "Kada on kaže Amerika na prvom mjestu, to nas ohrabruje da kažemo Republika Srpska na prvom mjestu," rekao je Dodik. Ponovio je svoje zahtjeve za nezavisnost Republike Srpske, entiteta s većinskim srpskim stanovništvom kojim je upravljao više od dvije decenije, prvo kao premijer, a zatim kao predsjednik. "Ovdje smo da zatražimo podršku za definiranje našeg statusa," naglasio je.

Ukidanje sankcija i politička kriza

Trampova administracija ukinula je sankcije protiv Dodika i desetina njegovih saveznika i rođaka u oktobru, nakon što je pristao poštovati odluku bosanskog suda da se povuče s pozicije predsjednika Republike Srpske. Ovaj potez, koji je predstavljao otklon od dugogodišnje američke politike u regionu, viđen je kao smjela, ali rizična pokušaj smirivanja Dodika, čije je odbijanje da se povuče gurnulo Bosnu i Hercegovinu u duboku političku krizu.

Međutim, Dodikov posjet Vašingtonu sugerira da nema namjeru povući se iz politike niti odustati od poziva na secesiju koja prijeti stabilnosti višeetničke države u kojoj je tokom rata od 1992. do 1995. godine poginulo više od 100.000 ljudi.

Dvije druge zvaničnice iz Republike Srpske koje su prisustvovale intervjuu – Željka Cvijanović, jedna od trojice članova Predsjedništva BiH, i Ana Trišić-Babić, vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srpske – bile su potpuno u Dodikovoj sjeni. Govoreći preko prevodioca, Dodik je opisao Dejtonski mirovni sporazum kao nespasiv i oštro napao visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji nadgleda implementaciju sporazuma, tvrdeći da "nema nikakav legitimitet" u Bosni.

Dodik je nastojao prikazati bosanske Srbe kao kršćane pod prijetnjom, te je tvrdio da aranžman podjele vlasti između tri glavne etničke grupe – pravoslavnih Srba, katoličkih Hrvata i Bošnjaka muslimana – znači da zemljom upravlja "muslimanska vlada". Letak koji je distribuirala delegacija nosio je naslov "Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini", odražavajući tezu Semjuela Hantingtona da će sukobe nakon Hladnog rata pokretati kulturne i vjerske podjele.

Tvrdnje o progonu kršćana imaju snažan odjek u Trampovom drugom mandatu, budući da je američki predsjednik zaštitu kršćana širom svijeta proglasio prioritetom. U decembru je američka vojska izvela udare u sjeverozapadnoj Nigeriji, gdje je Tramp tvrdio da je u toku "genocid" nad kršćanima.

Američka senatorka Džin Šahin, vodeća demokratkinja u Komisiji za vanjske poslove Senata, izjavila je da bi Trampova administracija trebala biti "posramljena" zbog odluke o ukidanju sankcija Dodiku, te je pozvala da se one hitno ponovo uvedu. "Gospodin Dodik koristi secesionističku retoriku i podriva integritet Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je u potpunoj suprotnosti s obrazloženjem administracije za skidanje Dodika i njegovih pomagača sa sankcijske liste krajem prošle godine," rekla je Šahin.

Dodik se "osjeća osnaženim", rekao je Majkl Marfi, koji je do prošle godine služio kao američki ambasador u BiH. "On čita odluku administracije o ukidanju sankcija kao potvrdu svog svjetonazora." Marfi je dodao: "Problem sa stavom administracije prema Dodiku je što pruža podršku i ohrabrenje etno-nacionalistima širom regiona."

Lobisti i veze s Trampovim krugovima

Tokom prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovore vrijedne stotine hiljada dolara s lobistima bliskim Trampovoj administraciji. Oni su nastojali prikazati lidera bosanskih Srba kao svojevrsnog Trampa Balkana – provokatora progonjen sudskim procesima koje smatraju politički motiviranim. Dodik se složio s tim prikazom, argumentirajući da Tramp i Republika Srpska imaju "problem s istim ljudima: globalističkom liberalnom elitom, koja upravo sada uništava Evropu".

Delegacija bosanskih Srba bila je u Vašingtonu prošle sedmice na Nacionalnom molitvenom doručku. Ovaj godišnji događaj, kojem je prisustvovao Donald Tramp, okuplja hiljade ljudi iz političke i poslovne elite SAD-a i cijelog svijeta. Dodik se sastao i fotografirao s američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom i predsjedavajućim Predstavničkog doma (Donjeg doma američkog Kongresa) Majkom Džonsonom. Delegacija bosanskih Srba također se sastala s Majklom Flinom, Trampovim bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, kao i s nizom članova Kongresa.

"Nema sumnje da oni ovo vide kao veliku promociju," rekao je Jasmin Mujanović, balkanski stručnjak iz New Lines Institutea. "Oni sebe vide kao dio velike desničarske koalicije, najtvrdokornijih elemenata MAGA pokreta, spremnih da preobraze međunarodni poredak."

Stejt department (Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a) nije odgovorio na zahtjev za komentar o Dodikovoj posjeti Vašingtonu. Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je sastanak Levit s Dodikom organiziran na zahtjev delegacije. "Susret je trajao otprilike 10 minuta i razmijenili su uobičajene ljubaznosti," naveli su.

Posjeta zvaničnika iz Republike Srpske Vašingtonu dogodila se nekoliko dana prije djelimičnog ponavljanja predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj u nedjelju, koji su održani nakon što je novembarsko glasanje bilo obilježeno nepravilnostima.

"Uprkos tome što nije mogao da se kandiduje za pozicije, on je i dalje glavni," rekao je Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost.

Tokom svog vremena na vlasti, Dodik je njegovao prijateljske odnose s Vladimirom Putinom i drugim regionalnim saveznicima ruskog predsjednika, posebno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je ponudio Dodiku podršku kada je bosanski sud presudio da treba da se povuče s funkcije.

Dodik želi prisiliti međunarodnu zajednicu da ponovo pregovara o Dejtonskom mirovnom sporazumu, rekao je Ćerimagić. "Ako američka administracija bude otvorena za to, on će ih pretvoriti u svoje najbolje prijatelje. Putin i Mađarska to već jesu."