Deset udruženja žrtava zvanično je zatražilo od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) smjenu glavnog tužioca Milanka Kajganića. Ovaj potez uslijedio je nakon mirnih protesta u Sanskom Mostu, gdje su građani izrazili nezadovoljstvo zbog neprocesuiranja ratnih zločinaca. 

Udruženja žrtava i svjedoka genocida i udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” ovih dana održali su niz sastanaka vezanih za ovu tematiku, između ostalih, s predsjednikom VSTV-a BiH Saninom Bogunićem, te s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom. Ranije planirani sastanak s Misijom OSCE-a otkazan je zbog bolesti šefa Misije OSCE-a u BiH, Ricka Holtzapplea.

Institucije moraju pokazati odlučnost i dosljednost u primjeni zakona

Udruženja nisu zadovoljna radom Tužilaštva BiH. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida za "Slobodnu Bosnu" govorio je detaljnije o tome.

"Naše nezadovoljstvo radom Tužilaštva BiH proizlazi iz konkretnih rezultata – odnosno njihovog izostanka – posebno kada je riječ o procesuiranju negiranja genocida i ratnih zločina. Smatramo da institucije moraju pokazati odlučnost i dosljednost u primjeni zakona, jer u suprotnom šalju poruku da je negiranje sudski utvrđenih činjenica dozvoljeno ili barem tolerisano", ističe Tahirović.

Sastanak predsjednika VSTV-a BiH sa predstavnicima udruženja žrtava rata (Foto: VSTV BiH)

Posebno se problematizira primjena člana 145a Krivičnog zakona BiH, koji se odnosi na procesuiranje negiranja genocida i ratnih zločina.

"Kada govorimo o članu 145a Krivičnog zakona BiH, problem je prije svega u njegovoj selektivnoj i neujednačenoj primjeni. Iako su izmjene zakona donesene s jasnom namjerom da se sankcionišu negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca i širenje mržnje, u praksi vidimo mali broj optužnica i sporost u postupanju", objašnjava Tahirović.

Reakcija izostaje

Na pitanje šta je u primjeni ovog člana konkretno sporno, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže sljedeće:

"Imamo situacije u kojima su javne i nedvosmislene izjave dostupne institucijama, ali reakcija izostaje ili dolazi prekasno. Takva praksa obesmišljava samu svrhu zakona i dodatno traumatizira žrtve. Ne tražimo ništa izvan okvira pravne države – naprotiv, tražimo dosljednu primjenu postojećih zakona. Ako zakon postoji, mora se primjenjivati jednako na sve, bez političkih kalkulacija i bez odlaganja."

Što se tiče sastanaka s predstavnicima institucija – uključujući predsjednika VSTV-a BiH, ministra pravde BiH, te planirani sastanak s Misijom OSCE-a, naš sagovornik kaže da postoji spremnost za dijalog, ali da ta spremnost mora biti praćena konkretnim potezima.

Građani BiH, a prije svega žrtve i njihove porodice, više nemaju strpljenja za deklarativnu podršku bez vidljivih rezultata.

"Predstavnici deset udruženja iz BiH koji su bili na sastanku s predsjednikom VSTV-a nisu zadovoljni radom Tužilaštva BiH i za takvo stanje smatramo odgovornim glavnog tužioca Tuzilaštva BiH. I dalje smatramo da je neophodna njegova smjena, iz razloga koje smo i naveli ali i iz razloga koje je sam glavni tužioc naveo u svojoj prijavi protiv kolege Izeta Odobašića", podsjeća Tahirović.

Koliko je odbačenih prijava za negiranje ratnih zločina

U nastavku razgovora, Tahirović insistira se na sljedećim stavkama, odnosno traži od predsjednika VSTV-a da obavijesti javnost:

-koliko osoba sa A-liste Haškog tribunala još uvjek nije procesuirano (obaveza Tužilaštva na osnovu aneksa B revidirane strategije),

-koliko je podignuto optužnica u skladu sa revidiranom strategijom,

-koliko je odbačenih prijava za negiranje ratnih zločina, uključujuci genocid, veličanje ratnih zločinac,a a sve u vezi sa članom 145a.

Dakle, od institucija se očekuju jasni rokovi, transparentne informacije o postupanju u predmetima koji se odnose na negiranje genocida i ratnih zločina, te preuzimanje odgovornosti za eventualne propuste.

"Samo tako možemo vratiti povjerenje u pravosudni sistem i pokazati da Bosna i Hercegovina zaista stoji iza principa vladavine prava", jasan je Tahirović.

Govoreći o razvoju situacije u vezi s optužnicom za ratne zločine u Sanskom Mostu, kaže da ona dodatno potvrđuje njihove ranije stavove o problemima u Tužilaštvu BiH i načinu na koji se pristupa ovako osjetljivim predmetima.

Ministar Bunoza sa delegacijom Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" (Foto: Ministarstvo pravde BiH)

"Prema informacijama iz medija, logorašima je obećano da će optužnica protiv odgovornih za zločine biti dostavljena Sudu BiH nakon dorade — uz rok od tri mjeseca, ali tek nakon što se intervenira na tekstu optužnice i eventualno doda tim tužilaca koji bi radio na predmetu. Ovakav razvoj situacije, iako formalno izgleda kao pozitivan korak, zapravo oslikava duboke proceduralne i organizacijske probleme u Tužilaštvu BiH", kaže Tahirović.

On ukazuje na nedostatak efikasnosti i transparentnosti.

"Umjesto da optužnica bude pravovremeno poslana Sudu BiH, ona je, kako je rečeno, nedovoljno kvalitetna i vraćena na doradu, a zatim je postavljen rok koji, opet, može biti prolongiran. To ponovo prolongira pravdu žrtvama i njihovim porodicama", dodaje.

Što se tiče unutrašnjih sukoba i nemogućnosti rukovođenja predmetima, Tahirović upozorava na činjenicu da je jedan od tužilaca (Odobašić) koji radi na predmetu podnio prijavu protiv glavnog tužioca, nakon čega je i sam glavni tužilac pokrenuo disciplinsku prijavu protiv tog tužioca.

Sve to, kako kaže, ukazuje na ozbiljne organizacijske i profesionalne tenzije unutar Tužilaštva BiH.

"To slabi povjerenje javnosti u sposobnost institucije da samostalno i bez utjecaja trećih strana riješi složene ratno-pravno-krivične predmete", ističe Tahirović.

Žrtve traže rezultate, a dobivaju samo obećanja

U tom kontekstu podsjeća da je Udruženje logoraša jasno poručilo da im je najvažnije da se optužnica procesuira i uputi Sudu BiH, bez obzira na to ko je formalno odgovoran ili da li postoje sukobi među tužiocima.

Njihova poruka je jasna: adresirati suštinu predmeta, a ne proceduralne prepreke.

"Sve ovo dodatno potvrđuje zašto smo isticali da je potrebno sistemsko rješavanje problema pravosudnih institucija — a ne samo kozmetičke ili privremene mjere. Ako Tužilaštvo BiH želi povratiti povjerenje javnosti i pokazati da se može nositi s ratnim zločinima, kao i s negiranjem istih, mora se osigurati da se predmetne optužnice ne blokiraju zbog proceduralnih problema i međusobnih sukoba unutar sistema", zaključio je Tahirović za “SB”, dodavši da od predsjednika VSTV-a očekuju konkretne akcije i odgovore.

(S.G.)