Predsjednica FBiH Lidija Bradara povukla je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", te predložila obustavu postupka pred Ustavnim sudom FBiH.

Bradara je, između ostalog, u svom saopštenju ustvrdila da su nakon podnošenja zahtjeva nastupile nove relevantne okolnosti koje su izmijenile kontekst razmatranja predmetnog Zakona.

"Projekt Južne interkonekcije ušao je u fazu intenzivnije institucionalne koordinacije nadležnih tijela te jačanja međunarodne saradnje, uz jasno opredjeljenje da se njegova realizacija odvija u skladu s međunarodnim standardima energetske sigurnosti i upravljanja infrastrukturom.

Istovremeno su pokrenuti procesi dodatnog normativnog usklađivanja i preciziranja nadležnosti u okviru FBiH, čime se otvara prostor da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz redovni zakonodavni i institucionalni proces.

Diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom ostaje jedno od ključnih strateških pitanja Federacije BiH, a projekt Južne interkonekcije ima važnu ulogu u jačanju energetske sigurnosti i ekonomskog razvoja", poručila je Bradara u saopštenju.

Bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i stručnjak za energetiku Almir Bečarević smatra da je obustava ovog postupka pred Ustavnim sudom logičan slijed poteza i da to u ovom trenutku nije iznenađenje.

- Ovaj potez nije iz glave Lidije Bradara, niti je urađen bez pune koordinacije sa Draganom Čovićem. Istovremeno, ni Čović nije dao signal za povlačenje ocjene ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji bez da je dobio uvjeravanja da će BH-Gas iz njega biti izbačen.

Sve ovo je stvaranje ambijenta kojim bi se otvorio put za izmjene Zakona u kojima je glavna odrednica da BH-Gas neće biti više nositelj projekta - rekao je Bečarević u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP).

Kaže da nije imao uvid u izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji koje su finalizirane na sastanku predstavnika Ambasade SAD-a u BiH s predstavnicima stranaka vladajuće koalicije u FBiH, kao i federalnih ministarstva energije, rudarstva i industrije, i prostornog uređenja.

- Uvid nisam imao, niti sam pokazao interes da vidim te izmjene, ali nije teško zaključiti u kojem pravcu će sve to ići. BH-Gas više neće biti nositelj realizacije investicije i to će biti glavna izmjena u Zakonu.

S ovim izbacivanjem BH-Gasa učinjen je korak u pravcu ispunjenja Čovićevih zahtjeva. Sve ostale izmjene bit će kozmetičke, odnosno ići će u pravcu realizacije investicije ili putem koncesije ili putem nekog drugog oblika udruživanja - govori Bečarević.

Ustvrdio je da autori ovih izmjena Zakona niti su vodili računa, niti mogu sagledati šta je sve potrebno da bi gasovod ugledao svjetlo dana.

Bečarević napominje kako je potpuno drugačiji pristup kada jedan ovakav infrastrukturni projekat realizira državna, od pristupa kada ga realizira privatna kompanija.

- Ko će kome dati garancije za realizaciju projekta, ko će dati garancije hrvatskom transporteru da će biti transportovan gas? Ko će biti garant za otplatu investicije?

Ko će formirati kompaniju koja mora potpisati interkonekcijski sporazum, te formirati dispečerski centar i još desetine drugih obaveza koje proističu iz Trećeg energetskog paketa, upitao je Bečarević, te dodao da vlasnik gasovoda ne može biti i vlasnik gasa.

Prokomentarisao je i izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je nedavno na jednom skupu u Washingtonu rekla kako bi voljela da i Rs privuče slične američke investicije poput Južne interkonekcije.

- Ta je izjava data u ambijentu i okruženju domaćina. U isto to vrijeme entitet Rs vodi postupak izbora izvođača radova za Novu istočnu interkonekciju. Gas za tu konekciju je prvenstveno ruski.

Ono što je posebno bitno - niko ne postavlja pitanje zašto i na koji način je entitet Rs izbjegao potpisivanje međudržavnog sporazuma sa Srbijom.

Niko ne ograničava entitet Rs da privuče američke investicije, ali logično bi bilo pitanje što ih do sada nisu privlačili. Otkud odjednom interes za iste i u kojem sektoru bi ih bilo?

Da li bi taj interes bio iskazan samo do kraja mandata ove administracije ili je to strateški potez neovisno koja administracija bila?

Da li će taj interes biti i poslije prvog narednog odlaska Milorada Dodika u Rusiju? Na kraju, izjava kao i svaka druga od vlasti Rs - dodao je Bečarević u razgovoru za NAP.