Komesarka za proširenje EK Marta Kos u intervjuu za N1 kaže da nedavne revizije pravosudnih zakona predstavljaju korak unazad i da je narušeno povjerenje EU u Srbiju, a da očekuju da se njihova primjena obustavi. Komentarišući to što ih je predsjednik Aleksandar Vučić potpisao, ističe da ona "može samo da pretpostavlja koji je razlog" i da je sa svojim timom uradila procjenu "koja nije dobra". Na pitanje N1 o kojoj se procjeni radi, nije željela konkretno odgovoriti.

N1: Dakle, da počnemo od ključnog pitanja. Formalno, Srbija je na putu ka EU. Da li je zaista na tom putu?

Marta Kos: Želim da vjerujem da jeste, jer znate, otkako je Srbija dobila status kandidata, postoje odgovornosti i obaveze sa obje strane. I pošto sam već više od godinu dana komesarka, moja je odgovornost i moja obaveza da učinim sve što je moguće da Srbija ostane na evropskom putu i da joj pomognem da postane članica EU. Ali znate, to mora da se radi sa obje strane. Posvećenost i odgovornost.

Za sada, da. Znate, ima uspona i padova. A ovo što sada doživljavamo, posebno nakon posljednjih izmjena, predstavlja jasan korak unazad. I to mi se ne dopada. Jer je to korak unazad koji zadire u nezavisnost sudstva i tužilaštva, a to je u samom srcu pristupnog procesa. To je u centru vladavine prava. A znate koliko je vladavina prava važna u procesu pristupanja.

Vraćajući se na vaše pitanje, moram reći i priznati, i bit ću iskrena, da je ovo što se desilo sa tim izmjenama narušilo naše povjerenje. Sve je teže meni, i drugim ljudima u Briselu koji su i dalje spremni da pomognu Srbiji da ide naprijed. Jer jedno je tehnički dio pregovora i zakoni o kojima govorimo. Ali drugo je pitanje da li zaista vjerujemo da Srbija želi postati članica EU? Ili da preformulišem: da li vjerujemo srpskoj vladi i parlamentu da žele uvesti zemlju u EU? Ja i dalje vjerujem. I nastavit ću pokušavati sve dok to ima smisla. A za sada još uvijek ima.

N1: Govoreći o pravosudnim zakonima koji su usvojeni i čija je primjena nedavno počela, jasno ste rekli da je to nazadovanje Srbije. Tražili ste reviziju zakona i njihovo povlačenje, odnosno da se pronađu pravni načini da se povuku i ponovo razmotre na transparentan i inkluzivan način. Da li očekujete da Srbija to učini?

Marta Kos: Prije svega, očekujem od srpske vlade da obustavi primjenu tih zakona. Zatim se nadam da će Venecijanska komisija, kojoj se vlada, odnosno parlament, obratio za mišljenje, što prije dati preporuke. I onda, naravno, očekujem reviziju tih zakona na inkluzivan način. To znači uključivanje svih relevantnih aktera i, naravno, konsultovanje Evropske komisije i Venecijanske komisije, jer je Srbija kao kandidat na to obavezna. Nadam se da će to biti učinjeno, jer ako ne, morat ćemo drugačije razgovarati.

N1: Postojala su očekivanja da predsjednik Srbije neće potpisati te zakone i da neće dozvoliti njihovu primjenu, posebno nakon kritika stručnjaka i Evropske komisije, uključujući i vas. Možda niste lično povrijeđeni ili uvrijeđeni, ali kako ste razumjeli taj potez? Koju je poruku poslao potpisivanjem?

Marta Kos: Da, mislila sam da bi to mogla biti jedna od mogućnosti. Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Ali znate, nije važan samo sadržaj onoga što se dešava, već je veoma važno pronaći odgovor na pitanje: zašto? I to me više brine. Jer ako znate da idete protiv evropskih standarda i protiv suštine pristupnog procesa, onda vjerovatno morate imati dobar razlog. Do sada mogu samo da pretpostavljam, ali niko mi nije rekao razlog. Mogu da imam samo sopstvenu procjenu i procjenu mog tima, i ona nije dobra.

Na pitanje N1 o kakvoj se procjeni radi, rekla je da će to zadržati za sebe.

"Nisam za sankcije, ali sam za stroga pravila"

N1: Postoje pozivi pojedinih poslanika Evropskog parlamenta, nakon posjete Srbiji, da se u izvještaju zatraži da Evropska komisija kazni rukovodstvo Srbije - da se obustave pregovori i uvedu sankcije pojedincima. Iz Komisije je poručeno da „nismo ovdje da kažnjavamo“. Kako to da razumijemo u ovoj situaciji?

Marta Kos: Put pristupanja EU je trnovit. Ima uspona i padova, ne samo sa Srbijom. Obično to možemo riješiti, zato i nudimo pomoć, jer nije jednostavno proći cijeli pristupni proces. Nije riječ o kažnjavanju. I ja nisam za kazne. Vjerujem u narod Srbije i vjerujem u Srbiju, da ćemo pronaći pravi put. Ali sada analiziramo da li Srbija i dalje ispunjava kriterije za pretpristupnu finansijsku pomoć. Postoje brojni instrumenti - IPA 3 i posebno Plan rasta. U okviru Plana rasta, na raspolaganju je 1,6 milijardi eura za Srbiju, u grantovima i zajmovima. Dio je već isplaćen. Sada procjenjujemo situaciju, jer su ključni uslovi povezani sa vladavinom prava. Očekujemo da Srbija revidira ove zakone. Ako ne, morat ćemo vidjeti kako ćemo reagovati.

N1: Da li biste podržali ciljane sankcije protiv pojedinaca? Da li Uglješa Mrdić treba biti zabrinut, da mu eventualno bude izrečena zabrana putovanja u EU?

Marta Kos: Protiv sam sankcija. Treba da budemo odrasli i da ove stvari rješavamo drugačije – razgovorom. Zato sam pitala: Zašto se ovo dešava? Pomozite mi da razumijem zašto ste to uradili. Dakle, nisam za sankcije. Ali jesam za stroga pravila. Posvećena sam, fer sam i stroga. Obaveze postoje sa obje strane. Pošto čujem posvećenost srpskih političara evropskom putu, tu obavezu shvatam veoma ozbiljno. Moj zadatak je da pomognem Srbiji da se vrati na taj put revizijom ovih izmjena. Sada je sve u rukama srpske vlasti.

N1: Ali zašto im vjerujete kada kažu da žele u EU, dok rade suprotno?

Marta Kos: Koja je alternativa? Da prestanemo pomagati Srbiji na evropskom putu? Ja sam optimista. Ne znam šta bi se moralo desiti da prestanem vjerovati da to još možemo ostvariti. Vjerujem. Geopolitika se mnogo promijenila. Dok Albanija i Crna Gora brzo napreduju, vidimo nazadovanje Srbije. Srbija time dovodi samu sebe u rizik. Možda mali, u smislu kašnjenja, ali ako se zakoni ne promijene, to može biti ozbiljan zastoj na mnogo višem nivou. Pitanje je da li je Vlada Srbije spremna na takve promjene.

N1: Pomenuli ste zemlje koje napreduju. U mnogim drugim kandidatima postoje problemi, uključujući korupciju. Šta je sa Bosnom i Hercegovinom? Djeluje da su ljudi izgubili nadu.

Marta Kos: U Ukrajini me zovu „komesarka za nadu“. To je nešto što mogu ponuditi. I u BiH sam osjetila da nada i dalje postoji. Naše ankete pokazuju da oko 60 odsto građana i dalje vjeruje u EU put. Ako bismo započeli pristupni proces, mogli bismo prevazići mnoge prepreke koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma koji je bio dobar da se stane na put ratu, ali danas taj isti sporazum onemogućava napredak. Potrebno je imenovati glavnog pregovarača i usvojiti dva zakona. To se ne dešava. Pitam se da li političari zaista rade najbolje za svoj narod.

Uloga svake vlade je jednostavna - da radi najbolje za svoj narod. Ako većina građana BiH želi EU, to je važan signal. Plan rasta predviđa oko milijardu eura za BiH. Teško je bilo postići kompromis, ali uspjeli smo. Taj novac znači infrastrukturu, digitalizaciju, zdravstvo, podršku malim i srednjim preduzećima, zelenu tranziciju. Da li političari uskraćuju svojim građanima te mogućnosti?

N1: Govoreći o političarima, često se pominje Milorad Dodik. Da li je on jedini kriv za situaciju?

Marta Kos: On ne predstavlja cijelu BiH ni Republiku Srpsku. U RS živi više od milion ljudi i oni su meni važni. Razgovarat ću i sa novim predsjednikom RS.

Na konstataciju N1 da je i novi predsjednik Srpske Siniša Karan kontroverzna osoba, Kos ističe da ne zna jer ga nije upoznala, i da će nakon upoznavanja moći reći više.

Mene su kritikovali i što pričam sa predsjednikom Vučićem. Naravno da razgovaram. On je izabrani predsjednik. Ja nikoga ne kvalifikujem ovako ili onako, ja sam uvijek za dijalog. Lakše je zatvoriti vrata, ali šta onda? Sve dok budem mogla razgovarati, onda mogu i kritikovati.

N1: Dodik ponovo govori o secesiji. Da li je to opasno?

Marta Kos: On meni nije bitan… EU se drži teritorijalnog integriteta BiH. Borit ćemo se protiv bilo kakvih secesionističkih ideja. Ljudi u BiH su mnogo propatili. Mogu shvatiti da su rane iz prošlosti tu, ali ne razumijem zašto političari ne pomažu da se rane zaleče, već ih ponovo otvaraju, sipaju so na ranu. To nije dobro.

"Crna Gora do kraja godine može da završi tehničke pregovore"

N1: Šta EU konkretno može uraditi da pomogne regionu? Novac i upozorenja nisu dovoljna. Vidimo da EU gubi informacioni rat u regionu, posebno u Srbiji, a djelom u Bosni. Diplomatski jezik ne pomaže.

Marta Kos: Ne prihvatam kritiku da nismo uspješni u proširenju. Dvije od četiri vodeće zemlje su sa Zapadnog Balkana. Crna Gora bi mogla završiti tehničke pregovore do kraja godine, Albanija sljedeće. To je uspjeh. Živimo u geopolitički osjetljivom vremenu. Moglo bi doći do mira u Ukrajini i to će Evropi donijeti jednu novu stvarnost. Ako ubrzamo proces, razmotrit ćemo sve kandidate, ali mora postojati jasna posvećenost. Nije dovoljno samo uskladiti zakonodavstvo - moram osjetiti i vidjeti političku volju. Pristupni proces nije samo tehnički, već zavisi i od država članica. Države članice sve teže razumiju nazadovanje u Srbiji sa usvajanjem pravosudnih zakona. One sve teže razumiju nazadovanje poput ovog u Srbiji.

N1: Šta mislite o ideji da sve zemlje kandidati uđu u EU odjednom?

Marta Kos: Da mogu, voljela bih da sve zemlje, posebno sa Zapadnog Balkana, uđu zajedno. Ali nisam mađioničar. Ako dođe do promjena, pažljivo ćemo razmotriti svaku zemlju. Proširenje mora učiniti EU jačom, ne slabijom. To je cilj koji moramo ostvariti zajedno.