O dubokoj političkoj krizi u kojoj se Bosna i Hercegovina posljednjih godina nalazi u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije BiH.

Dao je svoje mišljenje o tome koliko smo blizu članstvu BiH u NATO savezu, te gdje je BiH kada je u pitanju evropski put, odnosno članstvo u Evropskoj uniji. 

Upozorio je i na novi gubitak sredstava iz Plana rasta zbog neprovođenja Reformske agende, spletkama oko usklađivanja viznog režima BiH sa EU, kao i o sve većoj pošasti kriminala i korupcije koja je ušla u sve pore života u Bosni i Hercegovini. 

Razgovarao: Almir TERZIĆ

Slavodobitno su nam saopćili da je Program reformi za 2025. godinu za NATO usvojen. Najavljuje nam se da smo gotovo ušli u NATO. Je li to baš tako?

- Usvojen je Program reformi za 2025. godinu. Sada smo u 2026. godini. Mislim da je to već jedna činjenica da nismo toliko revnosni i odgovorni na tom putu.

Ali, ipak, treba pozdraviti svaki napredak prema NATO-u. To odražava jedan kontinuitet od 2019. godine da šaljemo Programe reformi. Nekada je to sa manje ili više zakašnjenja. Ali, eto održavamo taj ritam na što smo se obavezali. 

O kvaliteti tih Programa reform i evaluacijama se nažalost, malo priča. I možda se malo pšredstavlja u ljepšem svjetlu nego što to izgleda na papiru, odnosno ono što cijene evaluatori odnosno NATO zvaničnici u Bruxellesu. 

Da li smo u ovom trenutku onda baš tako blizu članstva u NATO-u?

- Pa, jesmo na posljednjoj stepenici. Mi smo zapravo u odnosu na evropski put mnogo bliži NATO-u, da smo apsolventi. Ali, taj iskorak, ta politička saglasnost je neophodna. I neophodno je da država uradi mnogo više na planu podizanja budžeta, odnosno spremnosti modernizacije Oružanih snaga BiH da budu kompatibilne sa NATO standardima i da mogu odgovoriti savremenim prijetnjama. 

To su dvije komponente koje moramo ispuniti kako bi NATO poslao protokol o pristupanju i kako bi otpočeo zvaničan prijedlog članstva BiH u NATO-u. 

Korak naprijed, nazad tri

Kada to možemo očekivati sa ovakvim stanjem u Bosni i Hercegovini koje imamo?

- To sve zavisi od nas. Vidimo da je uporno budžet Ministarstva odbrane BiH na istom nivou. Ne ulaže se u modernizaciju. Ne ispunjavamo ono što smo se obavezali još 2017. godine.

A, i na političkom nivou vidimo da je još veliki otpor od Republike Srpske kako bi se napravio taj iskorak. To je ono što hoće NATO. Da zemlja govori jednim jezikom i da ne predstavljamo problem nego da budemo kvalitetan partner NATO-u. 

Tako da je sve još na dugom štapu, a ne vidimo nešto posebno interes političara za ovaj integracioni dio Bosne i Hercegovine, za ispunjavanje ovog vanjskopolitičkog cilja. Sve se više nekako podredilo integraciji u Evropsku uniju. A, ono što građani žele i što istraživanje Centra za sigurnosne studije BiH pokazuje jeste da je taj sigurnosni kišobran NATO-a ono što nam treba u Bosni i Hercegovini. Po građanima u Bosni i Hercegovini to je prvi vanjskopolitički prioritet na kojem se treba raditi. 

Ali, treba na tome raditi i insistirati u političkim pregovorima o postizanju političkog konsenzusa ka jednom takvom cilju koji za građane Bosne i Hercegovine znači puno. Svakako, i za državu i za ekonomiju Bosne i Hercegovine, kao i za ispunjavanje naših međunarodnih obaveza kako bi postali jedan kredibilan partner NATO-u koji i sam ima problema, ali još uvijek se može iskoristiti svaka prilika, jer svaka kriza stvara i određene prilike, ali moramo imati sposobne i mudre političare koji znaju iskoristiti jednu takvu situaciju.

Kada već govorite o evropskom putu Bosne i Hercegovine, jesmo li u tom segmentu potpuno podbacili? Vidimo da nema nikakvih reformskih zakona i jedina smo gotovo država na Zapadnom Balkanu koja potpuno stoji na tom putu. Je li stanje alarmantno?

- Skoro dvije godine nema gotovo nikakvog napretka. Bilo je određenog optimizma u prvoj godini formiranja Vijeća ministara BiH. 

Posljednje dvije godine vidimo da smo išli po sistemu jedan korak naprijed, a rekao bih, tri nazad, s obzirom kakve poruke šaljemo i koliko smo zakomplikovali cjelokupno stanje oko toga. 

Također, ne koristi se ni ovo vrijeme, da se naprimjer podrži prijedlog da sve države Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju. Mislim da se tu malo više trebalo posvetiti pažnje i dati podrške. 

Jer, Bosna i Hercegovina sa ovakvom strukturom ustavnom, i sa ovako komplikovanim političkim sistemom vrlo teško može ispuniti svu pravnu stečevinu Evropske unije. 

Vidi se da se i obična dva ili tri zakona, kao i imenovanje glavnog pregovarača, odnosno koordinatora i za pregovore i za Plan rasta djeluje sve kao dječije igre, usljed kojih mi te političke probleme ne možemo riješiti. Tako da nisam previše optimističan da ćemo do novog saziva Vijeća ministara BiH, odnosno nove vlasti u BiH napraviti značajniji iskorak. 

Volio bih da griješim, ali čini mi se da smo prerano ušli u predizbornu kampanju koja će onemogućiti ispunjavanje ovih uslova. 

Novi gubitak sredstava 

Dobili smo pozitivan signal iz Bruxellesa kada je u pitanju Plan rasta prošle godine, ali evo još ne koristimo sredstva Evropske unije. Jesmo li i na toj dimenziji donošenja reformskih zakona potpuno podbacili i zakazali. Izgubili smo već više od 100 miliona eura, niko o tome više i ne govori. Hoćemo li zbog ovakvog neodgovornog ponašanja izgubiti dodatna sredstva?

- Ovo je jasna poruka da se ne vodi računa o građanima Bosne i Hercegvoine. Jedan od političara u Bosni i Hercegovini, koji je i sam trideset godina na vlasti, kaže šta je 100 miliona eura? Veli, mi smo izgubili mlijarde, tako da se građani ne trebaju puno sekirati što smo izgubili ovih 100 miliona eura.

Vidimo da je taj komplet nekako, Plan reformi, postao je tajnovit. Ne znamo ni šta se radi. Vlasti BiH su tek nedavno informisale i Parlamentarnu skupštinu BiH o ćemu se radi u njemu, u toj Reformskoj agendi. 

Neki rokovi su već istekli. Samim tim to će značiti zasigurno daljnje umanjenje sredstva za BiH koji su predviđeni Planom rasta.  Nemamo informacija o tome šta se dešava, šta radi bh. vlast. Ali, ono što je sigurno ne provode se reforme na koje smo se obavezali od ukidanja bezviznog režima pa do ekonomskih reformi kako bismo ušli u jedinstveno ekonomsko tržište. 

Tako da su to sve zasigurno stvari koje su ostale unutar samog Vijeća ministara BiH. Građani BiH s obzirom na sve vide da sredstva ne dolaze.

A, jedan od uslova je i donošenje budžeta institucija BiH za 2026. godinu kojeg nema. Stoga sve to ukazuje da uprkos onom entuzijazmu koji su pokazivali i nekakvim milionima i hiljadama miliona koje su nagovještavali, a o kojim su govorili neki političari da bi to izgledalo ljepše, vidimo da od toga nema ništa. Slabo da i dalje od toga može bitio nešto.

Možemo se samo nadati novim penalima, odnosno umanjenju sredstava namijenjenih za BiH, koje će se raspoređivati ostalim zemljama u regionu koje prave mnogo bolji napredak od Bosne i Hercegovine. 

Pomenuli ste usklađivanje viznog režima BiH sa EU. Kako je moguće da nam nije interes da usklaimo vizni režim sa EU, nego da građani BiH strahuju od ponovnog uvođenja viza za Schengen prostor? Prevarili smo Evropsku komisiju jer do kraja 2025. godine nismo ispunili obavezu iz Reformske agende i uveli vize najmanje jednoj državi, te tako počeli sa dodatnim usklađivanjem viznog režima sa EU. Zašto nam je to toliki problem i je li to politička trgovina?

- U pitanju je samo politika. Ta je odluka bila na sjednici Vijeća ministara BiH. I ona je donesena. Ali, na drugoj tački kada nisu uspjeli ispregovarati oko viznog režima za određene zemlje Bliskog istoka promijenjen je čak i stenogram sa te sjednice kako bi se oborila ta prethodna tačka na kojoj je usvojeno ono što je dogovoreno, o uvođenju viznog režima sa Kuvajtom. 

To je bila obaveza do decembra 2025. godine. Tako da je nezrelost, odnosno neodgovornost političara u BiH. A, u isto vrijeme svima su puna usta potrebe za integracijama u EU, i ispunjavanju uslova. Tako da je ovo jednostavno jedna neodgovorna, nekompetentna i nedovoljno hrabra garnitura političara koji donose odluke koje su u interesu građana i koji trebaju raditi za potrebe građana BiH. 

No, vidimo jednostavno da to nije slučaj. 

Kriminal i korupcija 

Imamo najnoviji izvještaj o stepenu percepcije korupcije u kojem BiH drži drugo neslavno mjesto u regionu. Je li to krajnje alarmantno? Jesmo li toliko duboko ogrezli u taj kriminal i korupciju iz koje nam nema pomoći? Kako možemo očekivati da ovdje iko investira, da ima pravne države, ako se kupuje sve od obrazovanja do zaposlenja?

- Mislim da nikoga ne treba čuditi što nam je stanje ovakvo. Nemamo ekonomije, investicije padaju. Sigurnost nije na nekom adekvatnom nivou. Vladavina prava je nešto još što je misaona imenica za građane Bosne i Hercegovine. 

Svakodnevno imamo nova i nova koruptivna dešavanja, od "Spengavanja" pa do afere oko autoputeva i svih ostalih problema sa kojim se stalno suočavamo. 

Radi se o namještanjima poslova, zloupotrebe položaja, trgovine uticajem... Sve su to vijesti koje dolaze iz Bosne i Hercegovine na kojem pravosuđe radi, i informišu građane BiH da živimo zaista u jednom nemoralnom društvu koje mora napraviti određeni reset. Samim tim ako imamo kvalitetno vodstvo, ako imamo kvalitetno pravosuđe možemo napraviti napredak kao što to prave države poput Crne Gore, pa možemo reći postepeno i Srbije koja radi na tim slučajevima i donose mnogo više pravde za građane njihovih zemalja. 

Tako jedan određeni reset i u Bosni i Hercegovini treba biti. I koncentracija politike na ta pitanja, a ne da se bavimo, inferiornim nekim pitanjima koje samo zabavljaju publiku i daju određene populističke poene postoječim političarima i njihovim političkim strankama. 

I ne smijemo, kao građani, a dozvolili smo i mi, da se godinu dana prije održavanja izbora uđe u predizbornu kampanju i da damo političarima alibi da ništa ne rade. Umjesto toga oni još jednu godinu našeg života koriste za svoja trvenja, a nauštrb interesa građana, odnosno na naše blagostanje. Oni time šalju poruku mladima da im je mnogo bolje da potraže svoj život van granica Bosne i Hercegovine, nažalost. 

Gotovo smo jedina država koja nije članica Svejtske trgovinske organizacije, nismo ušli ni u sporazum SEPA, gdje je ušla čak i Moldavija prije Bosne i Hercegovine. Koliko zapravo sve ovo je šamar političarima u BiH i trebaju li zaista da se stide zbog toga što su sve zemlja, pa čak i one u ratu poput Ukrajine, dobile i koriste određene benefite u odnosu na BiH?

- Skakako. Ali, to je možda najbolja poruka građanima Bosne i Hercegovine. Više od deset godina nas situacija oko kvalitete goriva sprečava da uđemo u Svjetsku trgovinsku organizaciju. 

Kada je u piatnju SEPA, Crna Gora je nedavno ispunila sve uslove, a BiH je još u nekim početnim fazama kako bi građanima i privredi olakšali trgovinu, odnosno finansijske transakcije. 

Najboje pokazuje naš odnos prema političarima. Imamo demokratsko pravo da glasamo i izaberemo naše lidere koji će nam nešto obećati i koji će nam moći mudro voditi politiku koja je u najboljem interesu. 

Tako da, pokušavali smo i nekim izmjenama, promjenama na političkom nivou. Ali, jednostavno ne tražimo dovoljno od naših političkih lidera da nas zastupaju, nego se prilagođavamo njihovim interesima, slijedimo njihovu politiku i čak, ja bih rekao, možda i uživamo u svim tim aferama i skandalima, nepotrebnim riječima i jednom reality showu na kojem oni insistiraju. Njima je to mnogo lakše nego ispunjavanje ovih obaveza koje stoje pred nama i koje trebaju donijeti mnogo bolji život i prosperitet građanima Bosne i Hercegovine.