Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila je na današnjoj sjednici zaključak kojim je konstatirala da visoki predstavnik u BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su navedene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine neustavne.

Zaključak je usvojen povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Nakon izjašnjenja Ustavnopravne komisije, Ustavni sud BiH donijet će odluku o ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je proglasio visoki predstavnik u BiH Christin Schmidt. 

Podnosioci ovog zahtjeva su 32 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

- U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine vas smatra učesnikom u navedenom postupku. Pozivate se da, u skladu sa članom 23. navedenih pravila, date odgovor na navode iz zahtjeva. Vaš odgovor, očekujemo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema ovog dopisa, navedeno je u dopisu iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine upućenog 7. januara ove godine na adresu Parlamentarne skupštine BiH. 

Naime, zastupnici iz Narodne skupštine Republike Srpske žele osporiti dio Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

- Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorno lice koje ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koje spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, navedeno je u članu Krivičnog zakona BiH čije osporavanje se traži. 

 Istim članom navodi se da će se za učinjeno krivično izreći mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

- U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za ova krivična djela ima za pravnu posljedicu osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, te zabranu vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, ističe se u zakonskoj odredbi čije se osporavanje traži. 

Također, poslanici iz Narodne Skupštine RS-a traže na Ustavnom sudu BiH osporavanje samostalnbog člana 4. Krivičnog zakona BiH.

Njime se navodi da ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, te se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika i odmah objavljuje u "Službenom glasniku BiH". 

Jasno je da poslanici Narodne skupštine RS-a traže osporavanje dijela Krivičnog zakona BiH po kojem je izrečena presuda bivšem predsjedniku RS-a i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. 

Ustavnopravna komisija Doma naroda PS BiH odlučila je da odluku o predmetnom zahtjevu prepusti Ustavnom sudu BiH.

(A.T.)