Moja majka oduvijek je imala jedno neupitno pravilo: nema vanjske obuće u kući. Nije bilo važno ko ste – član porodice, komšija ili gost – cipele su se morale izuti prije nego što se prijeđe prag. Kao dijete, mislila sam da je to samo još jedna njena neobičnost. No kako sam odrastala (i postajala mudrija), shvatila sam da se nije radilo o opsesivnoj urednosti. Radilo se o zdravlju, sigurnosti i održavanju higijene u prostoru u kojem živimo.

Izuvanje obuće u zatvorenom prostoru može se činiti kao kulturni običaj ili lična preferencija. No sve veći broj naučnih dokaza upućuje na to da je riječ o pametnoj – pa čak i nužnoj – navici koja nas štiti od nevidljivih, ali ozbiljnih prijetnji zdravlju. Čistoću često povezujemo sa vidljivom prljavštinom. No kad je riječ o cipelama, ono što se skriva ispod površine često je mikroskopsko i daleko opasnije od malo blata ili osušene trave, piše britanski Independent.

Vanjska obuća nosi bakterije, alergene i toksične kemikalije – od kojih su mnoge povezane sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Razmislite kuda sve vaše cipele prolaze tokom dana: javni toaleti, pločnici, bolnički hodnici i travnjaci tretirani hemikalijama poput herbicida i insekticida za suzbijanje korova i štetnika. Prema istraživanju Univerziteta u Arizoni, čak 96 posto testiranih cipela bilo je pozitivno na koliformne bakterije, koje se najčešće nalaze u fekalijama.

Opasne po život

Zabrinjavajuće, 27 posto uzoraka sadržavalo je bakteriju E. coli, povezanu sa različitim infekcijama – od kojih neke mogu biti opasne po život. Iako su neke vrste E. coli bezopasne, druge proizvode Shiga toksin koji može uzrokovati krvavi proljev i dovesti do hemolitičko-uremijskog sindroma, potencijalno smrtonosnog stanja koje uključuje zatajenje bubrega. Djeca mlađa od pet godina posebno su izložena riziku zbog još nedovoljno razvijenog imunološkog sistema i čestog stavljanja ruku u usta.

No E. coli nije jedini mikroorganizam koji ulazi u dom na potplatima. Cipele prenose i Clostridium difficile, bakteriju poznatu po izazivanju bolnih, ponekad teških proljeva, te Staphylococcus aureus, uključujući MRSA-u, bakteriju otpornu na antibiotike koja može uzrokovati duboke infekcije kože, upalu pluća ili čak smrtonosne infekcije krvotoka.

Zdravstveni rizici ne završavaju na bakterijama. Cipele su i prijenosnici hemikalija i alergena. Istraživanja su pokazala da vanjska obuća može u dom unijeti pesticide, herbicide i teške metale poput olova – sve tvari koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, osobito za malu djecu i kućne ljubimce.

Štetno za djecu

Izloženost olovu, često prisutnom u gradskoj prašini ili tlu, posebno je štetna za djecu jer može ometati razvoj mozga i uzrokovati trajne kognitivne poteškoće. Osim toga, alergeni poput peludi mogu se zadržati na potplatima, pogoršavajući alergije i respiratorne probleme unutar prostora koji bi trebao biti sigurno utočište.

Još alarmantnije, brtvila za asfalt koja se koriste na prilazima i cestama sadrže kancerogene spojeve. Američko istraživanje pokazalo je da se te hemikalije mogu unijeti u dom i zadržati u kućnoj prašini – ponekad u koncentracijama čak 37 puta većim nego na otvorenom.

A ko najviše vremena provodi najbliže podu? Djeca i kućni ljubimci. Djeca puže, igraju se i često stavljaju ruke u usta. Kućni ljubimci ližu šape nakon hodanja po kontaminiranim površinama. Nošenje vanjske obuće u kući može nenamjerno povećati njihovu izloženost štetnim tvarima.

Čisti podovi, zdrav dom

Uzimajući u obzir sve dokaze, majčino pravilo više ne zvuči nimalo nerazumno. Zapravo, moglo bi biti jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera koje možete uvesti u vlastitom domu. Izuvanjem cipela na ulazu ne sprječavate samo prljanje tepiha – značajno smanjujete izloženost svoje porodice štetnim mikrobima i hemikalijama.

Sada se vratimo na naslov. Zbog čega su Hrvati među pametnijim narodima u Evropi? Nedavno se društvenim mrežama proširila karta koja prikazuje države u kojima se u dom ulazi sa cipelama (zeleno) i bez njih (crveno) otkriva jasne regionalne obrasce, ali i poneka iznenađenja.

Prema prikazu na karti, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja u kojima je izuvanje cipela u domu uobičajena praksa. Drugim riječima, crvena je – zajedno sa većinom istočne i sjeverne Evrope, Azije te dijelovima Bliskog istoka. U hrvatskom kontekstu to ne iznenađuje: izuvanje na ulazu često se smatra osnovnim kućnim bontonom, a gostima se nerijetko nude papuče.

Gledano evropski, karta sugerira jasnu podjelu. Veći dio kontinenta – osobito srednja, istočna i sjeverna Evropa – prikazan je crvenom bojom, što upućuje na naviku izuvanja cipela u kući. U toj skupini nalaze se, prema slici, i zemlje poput Njemačke, Austrije, Skandinavije, Poljske i većine Balkana.

S druge strane, veliki dio zapadne Evrope prikazan je zeleno, što sugerira da je u tim zemljama prihvatljivije ostati u obući unutar doma. U toj skupini, prema karti, nalaze se primjerice Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i dijelovi zapadne Evrope. Riječ je o državama u kojima izuvanje nije nužno pravilo, nego češće lična preferencija kućanstva. Hrvatska se tako na karti jasno svrstava uz srednjoevropski i istočnoevropski kulturni krug, u kojem se čistoća doma i razdvajanje vanjskog i unutarnjeg prostora smatra standardom.