Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je javni interes za izgradnju priključnog dalekovoda 2 x 220 kV od vjetroelektrane "Široka Draga" do mjesta priključenja u Posušju, čime je otvoren put za pokretanje postupaka eksproprijacije zemljišta na području Livna, Tomislavgrada i Posušja. Riječ je o dalekovodu ukupne dužine oko 46 kilometara, koji će povezati planirani vjetropark sa postojećim dalekovodom Rama – Posušje u sistemu Javnog preduzeća "Elektroprijenos BiH".

Kako piše Hercegovina.info, još u novembru 2024. godine u Posušju je trebala biti održana javna rasprava o Studiji uticaja na okolinu za izgradnju ovog dalekovoda. Studiju je izradila konzultantska kompanija Tehnozaštita d.o.o. Mostar. Time je započela procedura okolinskog vrednovanja projekta, dok aktualna odluka Vlade FBiH predstavlja sljedeći ključni korak – formalno proglašenje javnog interesa i otvaranje mogućnosti eksproprijacije zemljišta unutar planiranog koridora širine 30 metara.

Eksproprijacija se odnosi na zemljište u katastarskim općinama na području Livna, Tomislavgrada i Posušja, a korisnik eksproprisanog zemljišta bit će "Elektroprenos BiH" a.d. Banja Luka.

Vjetropark od 125 MW na Kamešnici

Vjetropark "Široka Draga" planiran je na južnoj padini planine Kamešnica, na nadmorskoj visini od 1.517 metara, u blizini granice sa Republikom Hrvatskom. Projekat predviđa instalisanu snagu od 125 MW, godišnju proizvodnju od oko 400 GWh električne energije, postavljanje 19 vjetroturbina, te izgradnju približno 20 kilometara pristupnih prometnica.

Prema ranijim informacijama investitora, proizvodnja bi mogla biti dovoljna za opskrbu oko 95.000 kućanstava. Nosilac projekta je društvo IMRES Smart Greenergy d.o.o., koje je tokom 2024. godine potpisalo ugovore o konzultantskim uslugama i nadzoru sa kompanijom KREBS+KIEFER International iz Njemačke te o izvođenju građevinskih radova sa kompanijom Roco-Commerce Livno.

Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 160 miliona eura, pri čemu građevinski radovi na lokaciji iznose oko 26,5 miliona eura. U tu brojku nisu uključeni troškovi izgradnje dalekovoda.

Dalekovod kao ključna karika

Bez izgradnje dalekovoda, vjetropark ne može isporučivati proizvedenu električnu energiju u prenosnu mrežu. Upravo zato aktualna odluka o utvrđivanju javnog interesa ima strateški značaj – ona omogućava realizaciju infrastrukturnog segmenta bez kojeg projekat ne može ući u punu funkciju.

Rok izgradnje samog vjetroparka ranije je procijenjen na dvije godine, dok će dalja dinamika realizacije dalekovoda zavisiti od postupaka eksproprijacije, ishođenja dozvola i provedbe javnih nabavki.