Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da su lokalne zajednice, u skladu sa propisima, dužne da dostavljaju izvještaje i planove u vezi sa smanjenjem nivoa zagađenosti vazduha, što podrazumijeva dugoročne i kratkoročne mjere, i dodao da je potrebno više raditi da bi kvalitet vazduha bio zadovoljavajući.

Vipotnik je istakao da je danas ima mnogo zagađivača - od industrijskih postrojenja, automobila i ložišta tokom zimske sezone.

Situacija u Banjaluci

"Ako uzmemo u obzir Banjaluku, samo tu imamo 10.000 individualnih ložišta. Veliku pažnju treba posvetiti i distributerima energenata i kvaliteti koju prodaju. Iz dopisa inspekcije utvrđeno je da postoji značajan broj distributera koji prodaju energente lošeg kvaliteta sa velikom količinom sumpora", rekao je Vipotnik u podkastu Srne.

On je dodao da takvi energenti imaju nižu cijenu i da se zbog toga često koriste, ali i da individualna ložišta nemaju filtere koji sprečavaju zagađenje.

Otpad kao energent

Ministar Vipotnik je ukazao da je bitno obratiti pažnju i na proizvodne pogone koji otpad koriste kao energent.

"Problem zagađenja nije samo problem jednog grada već je riječ o globalnom problemu. Institucije i Vlada propisuju akte i daju smjernice kako da se vrši kontrola i prati kvalitet vazduha, kao i sankcije za one koji to krše", istakao je Vipotnik.

Taksa na zagađenje

On je ocijenio pozitivnim mjeru u kojoj zagađivač plaća određen iznos novca, osvrnuvši se na automobile i vlasnike koji izdvajaju sredstva prilikom registracije.

"Ta sredstva idu u Fond zaštite životne sredine. Za 2024. godinu prikupljeno je oko 3,7 miliona KM. U prošloj godini je povećan iznos za oko 100.000 KM. Fond je ta sredstva vratio privredi i lokalnim zajednicama kroz sufinansiranje projekata zaštite životne sredine i energetske efikasnosti", naveo je Vipotnik.

On je ukazao da je potrebno uvesti i česte inspekcijske kontrole, te da je neophodno kažnjavati one koji krše zakon.

"Pravila su jasna. Imate zakon i propise. To samo treba poštovati i pratiti", poručio je Vipotnik.

Odgovornost u Banjaluci

Govoreći o Banjaluci, on je istakao da nepovoljan geografski položaj pogoduje većem zagađenju, ali i da je odgovoran ljudski faktor.

Prema njegovim riječima, u Banjaluci se neplanski gradi i ne poštuju se smjernice urbanizma, prostornog uređenja i građevinarstva.

Preći na obnovljive i čiste izvore energije

Vipotnik je istakao da se treba voditi primjerima dobre prakse, kada je riječ o zagađenju, i da je neophodno postepeno prelaziti na obnovljive i čiste izvore energije.

"Treba da promovišemo te aktivnosti i unaprijedimo naš zakonodavni okvir. Na taj način stvaramo preduslove za zdravu životnu sredinu", pojasnio je Vipotnik.

Električni automobili

Govoreći o električnim automobilima, Vipotnik je naveo da nije značajno zastupljen takav vid transporta putnika i robe.

"Trudimo se, i koliko god možemo radićemo na tome da dostignemo zadovaljavajući nivo upotrebe takvih automobila", rekao je Vipotnik.

Konkurs za subvencije

On je ukazao da će i ove godine Fond za zaštitu životne sredine raspisati javni poziv za subvencionisanje projekata iz oblasti energetske efikasnosti, prvenstveno za fizička lica.

"Ministarstvo već provodi projekte u smislu energetske efikasnosti javnih institucija, predškolskih ustanova, škola u fakulteta. Tu imamo domove zdravlja i bolnice i druge javne ustanove", rekao je Vipotnik.

U ovoj godini zakon o klimatskim promjenama

Ministar Vipotnik najavio je da će u ovoj godini biti donesen zakon o klimi u skladu sa najboljim svjetskim trendovima, čiji prijedlog bi trebao uskoro da se pojavi najprije pred Vladom, a zatim i pred Narodnom skupštinom Srpske.

Vipotnik je u podsjetio da je krajem prošle godine urađena radna verzija nacrta zakona o klimi.

"To je prvi put u zakonodavstvu Republike Srpske da se donosi ovakav zakon zbog ozbiljnosti same problematike koju tretira. I mi moramo dati doprinos ovom globalnom problemu, prvenstveno da se zaštitimo od negativnih efekata klimatskih promjena", rekao je Vipotnik.

Štete u BiH

On je naveo da Srpska nema uticaja na klimatske promjene, ali da one imaju uticaja na ove prostore, podsjetivši na istraživanje Svjetske banke prema kojem šteta od prirodnih nepogoda koje su BiH pogodile zadnjih decenija iznosi 840 miliona dolara, uz gubitke ljudskih života.

"Sada je faza prikupljanja završnih mišljenja i trebalo bi da se prijedlog zakona o klimi trebao naći pred Vladom i Narodnom skupštinom. Naravno sve to je planirano da se uradi u ovoj godini", naglasio je Vipotnik.

On je naveo da je Ministarstvo na čijem je čelu predvidjelo i donošenje zakona o izmjenama Zakona o uređenju prostora i građenju u redovnoj proceduri, koji je sistemski zakon, te da su dobijene već određene sugestije i prijedlozi.