Nakon tramvajske nesreće u četvrtak, u Sarajevu, u kojoj je život izgubio mladić Erdoan Morankić (23), a više osoba povrijeđeno, građani već treći dan izlaze na ulice  tražeći istinu, odgovornost i garancije da se ovakve tragedije više nikada neće ponoviti.

Odluka Kantonalnog suda u Sarajevu da ne odredi pritvor vozaču tramvaja Adnanu Kasapoviću, koji je upravljao vozilom u trenutku nesreće, ukazuje na to da je ona rezultat ili pritiska javnosti ili neukazivanje povjerenja razlozima i dokazima Tužilaštva Kantona Sarajevo koje je zahtjev za pritvor pravdalo s time da dosadašnji tok istrage ukazuje na 'ljudski faktor' kao uzrok nesreće.

Prema njihovim navodima, preliminarni nalazi vještaka pokazuju da su tramvaj i napajanje bili tehnički ispravni. S druge strane, vozač je odbacio odgovornost, tvrdeći da je do nesreće došlo zbog tehničke neispravnosti vozila.

Test za pravosuđe

Tužilaštvo KS pritvor je pravdalo i mogućnošću uznemirenja javnosti, ali se u praksi pokazalo suprotno.

Javnost je bila vidno uznemirenija informacijom da bi vozač mogao ostati u pritvoru, što dodatno oslikava duboku podijeljenost percepcije odgovornosti u ovom slučaju.

Ono što je, međutim, nesporno jeste činjenica da javnosti do danas nije ponuđeno dovoljno jasnih, detaljnih i uvjerljivih informacija o samoj nesreći. U javnom prostoru pojavio se tek jedan video snimak s kamere privatnog automobila, koji je slučajno zabilježio trenutak nesreće.

Građani nemaju zvaničnu informaciju ni da li postoje i drugi videosnimci s mjesta nesreće i da li su izuzeti.

Dodatnu pažnju izazvala je i izjava svjedokinje za Face TV, koja je tog dana bila na tramvajskoj stanici. Ona je ispričala da je vozač mahao, da se tramvaj kretao velikom brzinom i da je zvonom signalizirao da se nešto dešava. Kako tvrdi, upravo joj je to bio alarm da se udalji sa stajališta, čime je, kako kaže, izbjegla tragediju.

Javnost ne zna je li ova svjedokinja i zvanično saslušana.

Iako Tužilaštvo temelji odgovornost na nalazima četiri vještaka, očigledno je da značajan dio javnosti tim zaključcima ne vjeruje.

To nepovjerenje neće se moći otkloniti paušalnim saopćenjima i izjavama, već isključivo potpunom transparentnošću, jasnim dokazima i otkrivanjem svih relevantnih činjenica.

Pravosudne institucije u Kantonu Sarajevo sada su pred ozbiljnim ispitom. Njihova obaveza nije samo da provedu istragu, već da je provedu temeljito, transparentno i u interesu javnosti. Jer u ovom slučaju nije riječ o  jednom tragičnom događaju, sudi se povjerenju građana u sistem koji bi ih trebao štititi.

Šutnja nadležnih  i dalje traje

Posebno je indikativno to što rukovodstvo GRAS-a i dalje šuti, barem prema do sada dostupnim informacijama i što nema informacija jesu li oni pod ozbiljnijom lupom istražnih organa.

Raport je još u četvrtak uputio niz pitanja službi za odnose s javnošću GRAS-a, koja se odnose na stanje voznog parka i druga pitanja od javnog interesa. Odgovori do danas nisu stigli.

Javnost mora znati imaju li nadležni te informacije i zašto ih ukoliko ih imaju ne podijele s javnošću.

Građani su, međutim, kroz tri dana protesta pokazali da snagom svoga glasa mogu natjerati vlast da reaguje odgovornije.

Doduše, za sada je, očigledno pod pritiskom javnosti, sud pokazao da teret nesreće nije samo na vozaču, odnosno da evidentno nema dovoljno razloga za njegovo pritvaranje, ali za suštinsku promjenu sistema koji je, kako mnogi smatraju, trideset godina urušavan, protesti sami po sebi neće biti dovoljni.

Očigledno je da je potrebna duboka promjena kolektivne svijesti,  kako onih koji obnašaju funkcije, tako i onih koji izvršavaju naloge, ali i korisnika javnih usluga.

Nažalost, tek ovako tragični događaji proizvode snažniji revolt građana i primoravaju institucije na kakvu- takvu reakciju.

Posebna odgovornost leži na zaposlenima u javnom sektoru, koji moraju javno ukazivati na anomalije i insistirati na njihovom otklanjanju. Promjene moraju nastati u načinu upravljanja javnim preduzećima, u kulturi odgovornosti, ali i u svijesti svih onih koji obnašaju funkcije ili izvršavaju naloge.

Na nepravilnosti, propuste i moguće nezakonitosti mora se reagirati kontinuirano, a ne tek kada se izgubi ljudski život.

Hoće li Ukova ostavka ostati presedan bez posljedica

U međuvremenu, pod pritiskom građana, ostavku je podnio Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo.

Sama ostavka premijera Uka je direktan dokaz da pritisak građana djeluje i da se odnos moći, makar privremeno, pomjerio u korist javnosti. Građani su prvi put jasno vidjeli da njihov glas može proizvesti političku posljedicu.

Ipak, promjena sistema koji je decenijama zapostavljan, improviziran i politiziran ne može se svesti na pojedinačne poteze ili simbolične reakcije kroz ostavke, jer nijedna ostavka ne može zamijeniti ono što javnost zaista traži, potpuno rasvjetljavanje događaja i jasno utvrđivanje lanca odgovornosti.

Ono što je i možda najvažnije u vezi s ovom ostavkom, jeste to što će ako se na njoj sve završi, ona ostati tek presedan bez posljedica.

Međutim, ako bude praćena konkretnim potezima, nezavisnom istragom, transparentnim objavljivanjem nalaza, provjerom odgovornosti, te eventualnim sankcijama, tek tada može postati početak promjene, piše Raport.