NA papiru, Amerikanci dobijaju ono što su dugo tražili – Evropu koja znatno više troši na odbranu i koja je mnogo manje ovisna o Washingtonu kada je riječ o vlastitoj sigurnosti. No, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu možda se neće svidjeti ono što američki pritisak sada proizvodi, piše Politico.

Jedan za drugim, evropski lideri izlazili su u petak za govornicu Munchenske sigurnosne konferencije i govorili o povećanju vojnih budžeta te o preoblikovanju transatlantskog saveza u "NATO 3.0".

No, odmah potom uslijedili su pozivi na evropski patriotizam i jačanje vlastite industrije naoružanja, svemira i tehnologije kako bi kontinent postao manje ovisan o vanjskim akterima, uključujući i Sjedinjene Države.

Njemački kancelar Friedrich Merz, naglašavajući poruku, prešao je na engleski i direktno se obratio američkim delegatima u dvorani: "Dragi prijatelji, biti dio NATO-a nije samo konkurentska prednost Evrope, nego i Sjedinjenih Država. Popravimo i obnovimo transatlantsko povjerenje zajedno. Mi, Evropljani, radimo svoj dio."

Zamjenik američkog ministra odbrane pohvalio Njemačku

"Moramo ubrzati i isporučiti sve komponente geopolitičke moći: odbranu, tehnologije i smanjenje rizika prema svim velikim silama kako bismo postali manje ovisni", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u strastvenom govoru u kojem je hvalio evropski model i način života.

Dodao je da EU treba imati više ponosa te da je "velika greška" ne vjerovati u Uniju. Američki zvaničnici u Munchenu naglasili su da su zadovoljni povećanjem evropskih izdvajanja za odbranu, dok se SAD sve više usmjerava na vlastitu hemisferu i indopacifičku regiju.

"Amerika želi energične, sposobne i samostalnije evropske saveznike", rekao je zamjenik američkog ministra odbrane Elbridge Colby, dodajući da je Amerika dugo nosila "nesrazmjerno velik dio tereta". Posebno je pohvalio Njemačku zbog "historijskog i ogromnog zaokreta" u odbrambenoj potrošnji.

Razlika u odnosu na prošlu godinu

To je osjetna razlika u odnosu na prošlu godinu, kada je američki potpredsjednik JD Vance uzdrmao konferenciju oštrim napadom na evropske vrijednosti i politiku.

Danas obje strane tvrde da ostaju predane NATO-u. No, protekla godina, od Vanceovog govora do Trumpove prijetnje da će pripojiti Kanadu, omalovažavanja saveznika koji su se borili uz SAD u Afganistanu i naročito ponovljenih poziva na aneksiju Grenlanda, ostavila je traga.

Odnosi Evrope i SAD-a sve više nalikuju starom bračnom paru koji se ne razvodi, ali seli u odvojene spavaće sobe, navodi Politico.

Naoružani novim realizmom, Evropljani nude novi transatlantski dogovor: poštujte nas i tretirajte kao pouzdane partnere, a mi ćemo ojačati odbranu, podijeliti sigurnosni teret i postati vjerodostojni vojni saveznici u sve opasnijem svijetu u kojem, kako je rekao Merz, "međunarodni poredak utemeljen na pravu i pravilima više ne postoji na način na koji je nekada postojao".

Upozorio je da u novoj eri politike velikih sila ni SAD neće biti dovoljno snažan da djeluje sam. Istovremeno je kritikovao Evropu, rekavši da je upala u "samoprouzrokovanu ovisnost" o Americi. "Niko nas nije prisilio na ovu pretjeranu ovisnost o Sjedinjenim Državama u kojoj smo se nedavno našli", naveo je.

EU komesar za odbranu: Prilika da preuzmemo veću odgovornost

I drugi evropski lideri, nagovještavajući međusobnu koordinaciju, istakli su obostrane koristi poslijeratnog saveza, među njima i švedski premijer Ulf Kristersson.

Dok su se lideri okupljali u Munchenu, napisao je na mreži X da je zapadni savez previše važan da bi se raspao. "Odnosi između SAD-a i Evrope su ranjeni, ali ih treba održati. Moramo biti iskreni da je naš odnos pretrpio udarac. To nipošto ne znači da trebamo napustiti transatlantski odnos", naglasio je.

Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius također je govorio o preoblikovanju zapadnog saveza, umanjujući značaj Trumpovih nedavnih prijetnji aneksijom Grenlanda. Potvrdio je da postoji prilika da EU preuzme veću odgovornost za vlastite odbrambene kapacitete.

"Uzimali smo zdravo za gotovo da transatlantski odnosi znače da će SAD biti u Evropi i trošiti svoje resurse ovdje", rekao je Kubilius, ponovivši pritom prijedlog o evropskim snagama za brzi odgovor od do 100.000 vojnika koje bi mogle zamijeniti američke snage ako budu povučene.

Evropski lideri naglasili su i da će nastaviti podržavati Ukrajinu novcem i oružjem dok američka podrška pod Trumpom gotovo presušuje. Macron je istakao da se nikakav sporazum o završetku rata ne može postići bez Evrope. "Danas samo Evropa daje novac Ukrajini", izjavio je i Zelenski.

Šef NATO-a Mark Rutte pohvalio je Trumpa jer je potaknuo Evropu na veća ulaganja u odbranu, kazavši da je primijetio promjenu razmišljanja na sastanku ministara odbrane Saveza. "Osjetio sam promjenu mentaliteta, gdje Evropljani ne govore samo 'trošit ćemo više'… nego i 'moramo preuzeti veću vodeću ulogu u NATO-u'", napomenuo je.

Moguća nova žarišta napetosti

Američki šef diplomatije Marco Rubio izrazio je uvjerenje da će Savez opstati. "Budućnosti Amerike i Evrope uvijek su bile povezane i takve će ostati… samo moramo razgovarati o tome kako će ta budućnost izgledati", ustvrdio je.

Ipak, predstoje moguća nova žarišta napetosti, tvrdi Politico. Evropski lideri povukli su jasne linije kada je riječ o trgovinskim carinama i pokušajima pokreta Make America Great Again (MAGA) da oblikuje evropsku politiku po Trumpovom modelu.

"Kulturni rat pokreta MAGA nije naš. Sloboda govora kod nas završava tamo gdje govor ide protiv ljudskog dostojanstva i ustava. Ne vjerujemo u carine i protekcionizam, nego u slobodnu trgovinu", kazao je Merz.

Macron je u svom govoru naglasio razlike između Evrope i Amerike pod Trumpovim vodstvom, od slobode govora i regulacije tehnologije do poštovanja nauke. "Ova Evropa bit će dobar saveznik i partner Sjedinjenim Državama, bit će partner kojeg se poštuje, a mi moramo biti poštovani. Učinili smo mnogo i učinit ćemo još više", zaključio je Macron.