Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će održati 22. hitnu sjednicu na kojoj će biti razmatrano niz zakonskih prijedloga i odluka od značaja za odbranu, policiju, pravosuđe, finansije i međunarodnu saradnju. Na sjednici će se razmatrati i zahtjev Radiotelevizije BiH za rješavanje finansijskih problema i dugovanja, što je dio šire rasprave o stabilnosti Javnog servisa.

Na dnevnom redu je prijedlog izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama BiH koji će biti razmatran po skraćenom postupku, a njime se predviđa povećanje starosne granice za profesionalnu vojnu službu sa 40 na 45 godina.

Vijeće ministara je ranije obrazložilo da se time želi ublažiti nedostatak kadra i omogućiti fleksibilnije upravljanje karijerama vojnika. 

Zakonom o Oružanim snagama BiH propisano je da je maksimalna dužina trajanja službe za vojnike najduže do 40. godine, prema potrebama službe i uz ispunjavanje standarda po osnovi psihofizičke sposobnosti.

"U zemljama regiona znatno je veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, pa tako u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do navršene 45. godine života, dok u Hrvatskoj, vojnici mogu biti u profesionalnoj službi čak i do 50. godine. Imajući u vidu činjenicu da u OSBiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je više nego potrebno u što kraćem roku povećati starosnu granicu trajanja profesionalne vojne službe vojnika u OSBiH kako je to predloženo", naveo je predlagač Džemal Smajić, delegat u Domu naroda.

Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a kojeg je ranije, po hitnom postupku, usvojio Predstavnički dom PSBiH. Prijedlog zakona su predložili zastupnici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

U obrazloženju predloženog zakona je navedeno da važeći ne prati realnu razinu odgovornosti, složenosti i tržišne vrijednosti poslova koje obavlja informatičko osoblje s višom i srednjom školskom spremom. Istaknuto je da bi se izmjenom Zakona, kojom bi se osiguralo povećanje/dodatak na plaću od 30 do 50 posto radnicima s višom i srednjom školskom spremom, ispravio očigledan propust i nepravda prema ovoj kategoriji radnika, te bi se spriječilo daljnje napuštanje institucija BiH.

Posebnu pažnju izaziva prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku. U proceduri su tri prijedloga - dva se odnose na produženje angažmana policajaca nakon ispunjenja uvjeta za penziju, dok treći predviđa promjene u sistemu ocjenjivanja. Sindikati policijskih organa upozorili su da prijedlozi nisu usaglašeni s njima. Konkretno, Savez sindikata policijskih organa BiH kojeg čine sindikati Granične policije BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Delegati će, po zahtjevu delegata Želimira Neškovića, razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Na dnevnom redu je i prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se jača energetski regulator i usklađuje domaće zakonodavstvo s EU standardima. Fokus je na stvaranju uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljanju berze električne energije. Predlagač zakona navodi da će se usvajanjem ovog zakona stvoriti uvjeti za uspostavljanje organiziranog tržišta električne energije, formiranje berze i njeno povezivanje sa regionalnim i tržištem EU.

Po zahtjevu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, bit će razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.

Na sjednici će se naći i prijedlog izmjena Zakona o Vijeću ministara BiH, kao i prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. 

Ova dva zakonska akta predložili su delegati Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović, a trebalo bi da budu razmatrani u prvom čitanju po skraćenom postupku. Predlagači su naveli da je nacrt ovog zakona zasnovan na principima transparentnosti rada VSTV-a, integriteta članova i nosilaca pravosudnih funkcija i transparentnosti izbora nosilaca pravosudne funkcije.

Ovim izmjenama broj članova VSTV-a sa sadašnjih 15 bio bi povećan na 20, od kojih je po osam članova iz reda sudija i tužilaca, po jedan advokat iz entitetskih advokatskih komora, dok će po jednog člana imenovati Predstavnički dom PSBiH i Vijeće ministara.

Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o Sudu BiH, koje uređuju status sudija Apelacionog odjeljenja kao stalno imenovanih, radi jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja s međunarodnim standardima.

Na dnevnom redu su i inicijativa delegata Kemala Ademovića, odluke o imenovanju članova parlamentarnih delegacija i grupa prijateljstva, te imenovanja u regulatorne i upravne odbore u oblasti energetike, obrazovanja i javnog servisa.

Sjednica će završiti razmatranjem izvještaja o pokušaju postizanja saglasnosti o zaključku delegata Šefika Džaferovića i Safeta Softića, te davanjem saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, uključujući finansijske i razvojne projekte s Njemačkom, UN-om, EU programima, Evropskom investicionom bankom i Saudijskom Arabijom.