Slovenski BDP prošle je godine realno porastao za 1,1 posto, objavio je Statistički ured u svojoj prvoj procjeni. Rast je u skladu s prognozama i niži nego u 2024. godini, kada je dosegao 1,7 posto. Podaci Eurostata pokazuju da Slovenija zaostaje za prosjekom EU.

Domaća potrošnja, koja je porasla za 2,6 posto, pozitivno je doprinijela rastu BDP-a prošle godine. Konačna potrošnja porasla je za 1,7 posto, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 1,7 posto, a državna potrošnja za 1,6 posto, rekao je Martin Bajželj, savjetnik za odnose s javnošću u Statističkom uredu.

Bruto investicije porasle su za 5,5 posto, od čega bruto investicije u fiksni kapital za 4,1 posto. Među ulaganjima u fiksnu imovinu, ulaganja u nestambenu gradnju porasla su za 13,5 posto, dok su ona u stambenu gradnju smanjena za 7,5 posto. Ulaganja u opremu i strojeve ostala su na sličnoj razini kao i godinu prije, rastući za samo 0,7 posto.

Izvoz je porastao za 0,3 posto, a uvoz za 2,1 posto. Trgovinska bilanca s inozemstvom tako je smanjila gospodarski rast za 1,3 postotna boda.

Zaposlenost se prošle godine smanjila za 0,4 posto, odnosno za 4900 ljudi. Najveći pad zabilježen je u proizvodnji (za 1,8 posto) i građevinarstvu (za 2,4 posto).

Međutim, prema podacima prilagođenim broju radnih dana korištenih za usporedbe u EU, gospodarski rast prošle je godine bio nešto niži, 0,9 posto. Evropski statistički ured Eurostat objavio je u petak najnovije podatke koji pokazuju da je slovenski rast u 2025. zaostajao za prosjekom i eurozone, koji je bio na 1,5 posto, i cijele EU (1,6 posto).

Većina domaćih i stranih institucija predviđala je rast od oko jedan posto za Sloveniju prošle godine, odnosno nešto ispod te razine.

Rast gospodarske aktivnosti dodatno se usporio prošle godine i bio je najniži od 2020., uglavnom zbog kontrakcije početkom godine, naglasila je Banka Slovenije u odgovoru na objavljenu prvu procjenu statističkog ureda. Ove godine očekuju rast od oko dva posto.

Hlađenje gospodarskog rasta prošle godine uvelike je posljedica pada investicija u prvoj polovici godine, navela je Banka Slovenije u priopćenju za javnost.

Uz uporno slab rast glavnih trgovinskih partnera, nisku iskorištenost kapaciteta i povećanu neizvjesnost oko trgovinskih politika, bruto investicije u fiksni kapital, koje su u prosjeku u godini rasle 4,1 posto, uglavnom su potaknute državnim investicijama u drugoj polovici godine.

"Neizvjesnost u međunarodnom okruženju utjecala je i na kućanstva. To se odrazilo na kretanje privatne potrošnje, koja je, unatoč tome što je ostala na relativno visokim razinama, pokazala znatnu volatilnost između tromjesečja i u prosjeku je u godini rasla 1,7 posto, što je osjetno sporije od realnog raspoloživog dohotka", napisali su.