Sedam kablovskih operatera u Bosni i Hercegovini i dalje distribuira program šest ruskih državnih televizijskih kanala koje je Evropska unija zabranila prije četiri godine zbog širenja dezinformacija, opravdavanja agresije na Ukrajinu i hibridnog ratovanja, piše Radio Slobodna Evropa.

Među sankcioniranim medijima su Russia Today (RT), Russia 24 i Sputnjik, čiji programi šire prokremaljske narative i, na primjer, negiraju genocid u Srebrenici.

Dio operatera koji prenose te kanale u BiH u vlasništvu je Telekoma Srbije.

Šta poručuju iz EU?

“Potičemo i očekujemo da će BiH osigurati potpunu provedbu restriktivnih mjera EU-a, uključujući i one prema Rusiji i Bjelorusiji”, naveli su iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Naglasili su kako strana manipulacija informacijama i uplitanje, uključujući dezinformacije, predstavlja sve veću prijetnju demokratskim društvima.

Dodali su da EU pojačava svoju podršku partnerima sa Zapadnog Balkana kako bi se suprotstavili dezinformacijama i drugim hibridnim prijetnjama, te kako Rusija svoju agresiju protiv ukrajinskog naroda prati informacijskim i propagandnim ratom na globalnoj razini.

“Ruski režim transformirao je državne medije u instrumente manipulacije informacijama i informacijskog ratovanja”, kazali su iz Evropske komisije za RSE, dodavši da je zato EU uvela sankcije protiv ruskih državnih medija, uključujući RT i Sputnjik.

Distribucija kanala Russia Today i Russia 24 putem zemaljskog i kablovskog signala zabranjena je u EU zbog njihovih kampanja dezinformacija, od početka ruske sveobuhvatne agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Sankcije uključuju zabranu distribucije na teritoriju EU putem kablovskih i satelitskih operatera, IPTV platformi, internetskih aplikacija i oglašavanja. EU naglašava da se radi o “sigurnosnoj mjeri”, a ne standardnoj regulaciji medija, s ciljem smanjenja dezinformacija i stranog političkog utjecaja u regiji.

Zemlje EU nisu blokirale pristup njihovim internetskim stranicama.

Društvene mreže, poput YouTubea, Mete i TikToka, ograničile su ili blokirale distribuciju sadržaja ruskih državnih medija.

Rusija vodi hibridni rat protiv BiH

“Interes Rusije u BiH je jednostavno zaustaviti njenu daljnju integraciju u NATO i odugovlačiti s njenom integracijom u EU”, kazao je za RSE Ahmed Kico, umirovljeni obavještajac i koautor knjige “Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan – Aspekti geopolitike i hibridnog rata”.

On kaže da je riječ o “hibridnom ratu protiv BiH”, države koja je od 2022. godine u statusu kandidata za članstvo u EU.

“Rusija to ne radi sama, već preko svojih medija u regiji, a značajnu pomoć joj daju i neke medijske kuće iz Srbije i BiH koji navodno zagovaraju evropejstvo i NATO, ali u suštini žele status quo”, dodao je Klico.

Većina kablovskih operatera iz Federacije BiH prekinula je 2022. godine distribuciju ruskih državnih kanala, uskladivši se s mjerama EU i bez zvanične odluke vlasti.

“U 2022. godini proslijedili smo Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH zahtjev za prestanak distribucije audiovizualnih medijskih usluga za navedene kanale [RT, Russia24]”, naveli su za RSE iz tuzlanskog kablovskog operatera TX TV, jednog od 40 kablovskih operatera u BiH.

Ipak, sankcionirani kanali ostali su dostupni u određenim dijelovima zemlje putem sedam operatera.

Prema programskoj listi prijavljenoj Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH, kanali Russia Today i Russia 24, pored ostalih, dostupni su putem mreže “ELTA-MT” na području Tuzle, te “Logosofta” na području Sarajeva, u entitetu Federacija BiH.

Logosoft je u vlasništvu Telekomunikacija Rs-a (m:tel), operatera koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbija.

U entitetu Rs sankcionirani kanali dostupni su kod pet kablovskih operatera, od kojih su dva u vlasništvu m:tel-a, dok su ostali privatni, prema podacima iz poslovnih registara.

RSE je u više navrata kontaktirao operatere koji distribuiraju sankcionirane kanale, ali oni nisu odgovorili na upite.

Šta kaže regulator?

Da bi kablovski operater legalno distribuirao strani televizijski program, mora Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH dostaviti ugovor s vlasnikom autorskih prava.

RAK BiH može kazniti televizije ako krše zakone u BiH emitirajući, naprimjer, sadržaj koji sadrži govor mržnje ili u kojem se namjerno iznose lažne informacije, ali ne može zabraniti emitiranje nekog kanala.

“RAK BiH nema posebnih komentara”, kazali su iz ovog državnog regulatora za RSE na opširan upit RSE o tome da li je ta institucija i u kakvoj obvezi po pitanju distribucije stranih kanala koji su pod sankcijama EU.

Zanimalo nas je i da li je netko upućivao prigovore zbog neke emisije ili dijela emisije koji je distribuiran i emitiran u BiH na ruskim kanalima.

Na čelu RAK-a BiH je Draško Milinović, bivši generalni direktor Radio-televizije Rs i nekadašnji savjetnik bivšeg predsjednika Milorada Dodika. Dodik održava veze sa Rusijom, a sa ruskim liderom Vladimirom Putinom sastao devet puta nakon početka rata u Ukrajini.

Evropska unija u više je navrata isticala da se Bosna i Hercegovina mora uskladiti s restriktivnim mjerama protiv Rusije, uključujući zabranu emitiranja sankcioniranih ruskih državnih medija.

EU je još 2011. godine uspostavila tzv. okvir restriktivnih mjera za BiH, ali one do danas nisu korištene i primijenjene.

EK upozoravala na potrebu zatvaranja prostora za manipulaciju informacijama

Evropska komisija u izvještajima o napretku BiH redovito upozoravala na potrebu zatvaranja prostora za strani utjecaj i manipulaciju informacijama.

Izvještaji naglašavaju da zemlja još nema sveobuhvatan okvir za borbu protiv hibridnih prijetnji, dok su javne institucije i dalje ranjive na kibernetičke napade i strano političko djelovanje.

“Zabrinuti smo zbog zlonamjernog stranog uplitanja i kampanja dezinformiranja stranih aktera u BiH, posebno Rusije i Kine, kao i njihovog prenošenja putem lokalnih medija i političkih struktura”, navodi se, pored ostalog.

Evropski parlament u posljednjoj rezoluciji o BiH izražava duboku zabrinutost zbog ruske propagande u javnom emiteru Rs, osuđuje emitiranje RT kanala kao kršenje sankcija EU i poziva na podršku BiH u suzbijanju kampanja dezinformiranja.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (Narod i Pravda, FBiH) ranije je izjavio da podržava sankcije protiv Rusije, no njihovu primjenu u državnoj vladi blokiraju ministri iz Rs-a.

S druge strane, ministar vanjske trgovine Staša Košarac (SNSD, Rs) tvrdi da sankcije BIH prema Rusiji ne postoje” dok god u državnim institucijama djeluju ljudi koji slijede politiku Rs-a.