Vrhovni sud u petak je presudio da je predsjednik Donald Trump prekoračio svoje ovlasti kada je naredio uvođenje carina na uvoz iz gotovo svih zemalja svijeta, pozivajući se na zakon o „vanrednim ovlastima” iz 1970-ih.

Evo 7 ključnih stvari koje treba znati:

Carine donose mnogo novca — ali ne koliko Trump tvrdi

Savezna vlada prikuplja oko 30 milijardi dolara mjesečno od carina — oko četiri puta više nego prije Trumpova povratka u Bijelu kuću. Iako su carinske stope najviše u gotovo stotinu godina, prihodi od carina i dalje čine mali dio ukupnih državnih prihoda — nešto više od 5% u januaru.

Iznos bi bio i veći da nisu odobrena izuzeća za neke proizvode poput kafe i banana. Uvoznici su također pokušali smanjiti troškove premještanjem proizvodnje u zemlje s nižim carinskim stopama. Primjerice, 2024. godine 12% američkog uvoza dolazilo je iz Kine, a do septembra prošle godine taj je udio pao na oko 8%.

Prema istraživanju profesorice s Harvarda i bivše ekonomistice MMF-a Gite Gopinath te Brenta Neimana sa Univerziteta u Chicagu, gotovo sav trošak Trumpovih carina snose američki uvoznici, a ne strani dobavljači, kako je tvrdio Trump.

Neki su uvoznici smanjili vlastitu dobit kako bi pokrili trošak, dok su drugi povećali cijene za kupce.

Carine obuhvaćene presudom čine oko polovice ukupnih prihoda od carina

Trump je od povratka na dužnost povećao niz carina, ali nisu sve bile predmet postupka pred Vrhovnim sudom. Sporne su one uvedene temeljem Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA), koji nigdje izričito ne spominje carine. One čine oko polovice mjesečnih prihoda od carina. Ostale su uvedene prema drugim zakonima i nisu osporene.

Povrat novca bio bi kompliciran, ali izvediv

Suci su tokom rasprave istaknuli da bi povrat novca uvoznicima mogao biti složen proces. Ipak, stručnjaci za carinsko pravo tvrde da bi to bilo izvedivo jer su carinska plaćanja digitalno evidentirana, pa bi se moglo utvrditi ko ima pravo na povrat. Carinska služba je također spremna ublažiti rokove za podnošenje zahtjeva.

Administracija ima druge načine za uvođenje carina — ali su ograničeniji

Ako Vrhovni sud poništi određene carine, administracija ih može pokušati zamijeniti drugim mjerama temeljenima na zakonima koji jasnije definiraju predsjedničke ovlasti. No ti zakoni imaju ograničenja.

Primjerice, članak 122 Zakona o trgovini iz 1974. dopušta carine do 15% i najviše na 150 dana radi smanjenja trgovinskog deficita. Drugi zakoni, poput članka 301 ili 232, zahtijevaju prethodne istrage nadležnih tijela.

Za razliku od IEEPA-e, ti zakoni ne dopuštaju predsjedniku da jednostrano i bez procedure uvede, primjerice, 50% carine na uvoz iz Brazila.

Trumpova popularnost u području privrede je niska, a administracija je već odgodila ili povukla neke carine (na kafu, banane i namještaj) kako bi ublažila pritisak zbog visokih cijena. Ipak, Trump i dalje smatra carine važnim pregovaračkim alatom, piše NPR.

Nema znakova da su carine potaknule preporod američke proizvodnje

Trump je tvrdio da će visoke carine potaknuti renesansu američke industrije. Međutim, proizvodni sektor je veći dio prošle godine bio u padu i tokom 2025. izgubljeno je 108.000 radnih mjesta.

Iako su neke tvornice mogle povećati cijene, mnogi proizvođači koji ovise o uvoznim komponentama tvrde da su carine negativno utjecale na poslovanje. Prema podacima Instituta za upravljanje nabavom, moral u proizvodnom sektoru je nizak, troškovi rastu, a prodaja je slabija od očekivane, prenosi N1.