Izvještaji opozicionih zvaničnika i lokalnih izvora ukazuju da vlasti u Bjelorusiji u februaru 2026. sprovode ubrzane pozive rezervista u zapadnim regijama blizu granice s državama NATO-a, uz kratke rokove za javljanje u službu i brza raspoređivanja.

Lokalni stanovnici u zapadnom dijelu Bjelorusije prijavili su iznenadne pozive rezervista i hitna naređenja za raspoređivanje u blizini granice zemlje s članicama NATO-a. O ovome svjedoče izjave opozicionih zvaničnika i navodi sa društvenih mreža objavljeni u februaru 2026. godine, koje kritičari opisuju kao neobjavljeni mobilizacijski napor.

Prema izvještajima iz regiona Grodno, Slonim i sela Baranki, muškarcima se uručuju vojni pozivi bez prethodne najave, uz obavezu da se u roku od nekoliko sati jave na dužnost. Lokalni mještani, na koje se pozivaju objave na društvenim mrežama, navode da se rezervne grupe formiraju u kratkom roku i istog dana prevoze na poligone za obuku nakon što su dobile obavijesti.

Pavel Latuško, zamjenik šefa Ujedinjenog prijelaznog kabineta Bjelorusije, rekao je ukrajinskom emiteru Kyiv24 da se tempo i način poziva razlikuju od prethodnih kampanja obuke rezervista.

"Pozivi, naprimjer, stižu u 8:00 ujutro - donesu poziv i kažu da se do 9:00 morate pojaviti na mjestu službe. Ili poziv stigne u 22:00 navečer, a do 8:00 ujutro morate stići u potpuno drugi grad u Bjelorusiji. Dakle, sada se zaista odvija masovni poziv. Odbijanja se ne prihvataju, svi se uzimaju pod oružje, na mjesec, na dva mjeseca. Također oduzimaju mobilne telefone, što znači da nema kontakta s rodbinom", rekao je Latuško.

Prema njegovim riječima, mjere se provode pod krinkom iznenadne provjere spremnosti, ali u praksi predstavljaju skrivenu mobilizaciju. Naveo je da se navodno zanemaruju socijalna i medicinska oslobađanja, a osobe koje budu pozvane odmah se raspoređuju u vojne jedinice.

Nezavisni bjeloruski medij Zerkalo objavio je da su se njegovi novinari obraćali lokalnim vojnim odsjecima predstavljajući se kao rodbina i da su dobili potvrdu da se pozivi uručuju i izvršavaju istog dana. Službenici s kojima je redakcija razgovarala sugerirali su da bi aktivnosti mogle biti povezane s provjerom mobilizacijske spremnosti, a ne s uobičajenom kampanjom obuke.

Ministarstvo odbrane Bjelorusije nije javno proglasilo opću mobilizaciju. Ipak, Latuško tvrdi da postoji razlika između zvaničnih izjava i stanja koje prijavljuju građani, podsjećajući da je ministar odbrane Viktor Hrenin javno opisivao aktivnosti rezervista kao rutinske i dobrovoljne.

Prijavljeni pozivi odvijaju se u trenutku pojačane sigurnosne pažnje duž zapadne granice Bjelorusije s Poljskom i Litvanijom, obje članice NATO-a. Država je ranije sprovodila nenajavljene vojne inspekcije, ali posmatrači ističu da brzina i obim opisan u aktuelnim izvještajima izazivaju snažnije reakcije javnosti u zemlji.

Bjelorusija ostaje blizak vojni saveznik Rusije, a analitičari procjenjuju da Moskva nastavlja produbljivati operativni utjecaj na bjelorusku teritoriju. Zapadni zvaničnici ranije su izražavali zabrinutost zbog vojne aktivnosti u regiji, posebno nakon incidenata koji su uključivali navodna kršenja zračnog prostora u blizini granica NATO-a.

Odvojeno od toga, u ruskoj javnoj raspravi pojavile su se reference na moguće buduće mjere mobilizacije povezane s manjkom ljudstva, dok su vlasti posljednjih sedmica pojačale ograničenja pristupa pojedinim društvenim mrežama i aplikacijama za razmjenu poruka, navodno kako bi suzbile širenje koordinacije protesta slične demonstracijama iz 2022. godine.

Aktuelna dešavanja u Bjelorusiji zvanično nisu predstavljena kao priprema za borbene operacije, a dostupni izvještaji uglavnom ukazuju na provjere spremnosti ili aktivnosti verifikacije rezervnih snaga. Ipak, iznenadna priroda poziva i njihova blizina granicama NATO-a privlače pažnju regionalnih posmatrača koji prate vojna kretanja u istočnoj Evropi.