Iako se od početka mandata aktualne vlasti itekako mučimo ekonomski držati glavu iznad vode ima i nekih pozitivnih primjera. Jedan od rijetkih jeste vanjskotrgovinska razmjena. Tako su u srijedu iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine predstavili rezultate za prošlu godinu navodeći kako je ona završena s dozom optimizma jer je zabilježen blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom, dok većina gospodarskih grana grana bilježi pozitivne trendove. 

- Najbolje rezultate ostvarila je namjenska industrija i drvni sektor, koji već godinama prednjače u odnosu na druge oblasti. Europska unija ostaje najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH, s udjelom više od 70 posto ukupnog izvoza. Najveća razmjena ostvarena je sa Republikom Hrvatskom, dok je najbolja pokrivenost uvoza izvozom zabilježena u trgovini s Austrijom i Njemačkom., kazao je Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH. 

EU i dalje najznačajniji partner

Dodaje kako je nakon EU najznačajnija regija CEFTA, gdje prednjači Srbija kao najveći partner, uz rast izvoza. Posebno je izdvojio podatak da je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, dok je na trećim tržištima rast izvoza zabilježen jedino prema Turskoj, a rast uvoza kad je riječ o Kini. Uz to, poručuje kako VTK BiH nastavlja pomagati domaćim kompanijama kroz sajmove, poslovne forume, B2B susrete i edukacije. 

U tom kontekstu napominje kako je više od tisuću kompanija koristilo je usluge VTK BiH, uključujući i Institut za edukaciju, s ciljem podizanja konkurentnosti i pripreme za zahtjeve međunarodnog tržišta, posebno onog europskog koje propisuje stroge norme i standarde. Egrlić naglašava kako je njihov zadatak pripremiti kompanije i poduzetnike da odole izazovima i da se što bolje pozicioniraju na globalnom tržištu. 

Brojke

Belma Alihodžić, predstavnicama Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH, govorila je o konkretnijim brojkama. 

- Prošle godine ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan je za 2,12 milijardi maraka, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije s inozemnim tržištima. Vrijednost izvoza u 2025. iznosila je 17,42 milijarde maraka, što predstavlja povećanje od 882 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pojasnila je Alihodžić. Rast izvoza, kako je dodala, predstavlja pozitivan signal i ukazuje na postepeni oporavak inozemnih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera BiH. Vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde maraka, što je za 1,21 milijardu maraka više nego prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 milijuna maraka i iznosio je 13 milijardi.

Amila Močević, također iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH, ističe kako struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektoindustrije i automobilske industrije.

- Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 posto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 posto i izolirane žice za sedam posto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u europske lance snabdijevanja, dodala je Močević. 

Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od pet posto, dok je izvoz namještaja blago smanjen za dva posto, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržana prisutnost bh. proizvođača u EU.

S duge pak strane, nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde maraka u 2025., usprkos padu od sedam posto. Nadalje, uvoz automobila porastao je za devet posto, a lijekova za osam posto. 

- Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101 posto, na 628,96 milijuna maraka, što ukazuje na izražen energetski disbalans uvjetovan padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diversifikaciju izvora energije, zaključila je Močević.

Piše: Dragan Bradvica, dnevni.ba