Stanovnici zapadne Bjelorusije prijavili su iznenadne pozive rezervista i naređenja za brzo raspoređivanje u blizini granice s državama članicama NATO-a, prema navodima opozicionih zvaničnika i lokalnim izvještajima, što kritičari opisuju kao neprijavljeni napor mobilizacije, piše Defence Blog.

Izvještaji iz regiona Grodno, Slonim i sela Baranki ukazuju na to da su muškarcima izdati vojni pozivi bez prethodne najave i naređeno im je da se jave na dužnost u roku od nekoliko sati. Lokalni stanovnici, citirani na društvenim mrežama, rekli su da se rezervne grupe brzo formiraju i transportuju na poligone istog dana kada su obavještenja dostavljena.

Nema odbijanja, uzimaju se mobilni telefoni

Pavel Latuška, zamjenik šefa Ujedinjenog prelaznog kabineta Bjelorusije, rekao je ukrajinskoj televiziji Kyiv24 da se tempo i način poziva razlikuju od prethodnih kampanja obuke rezervista.

"Pozivi, na primjer, stižu u 8:00 ujutro — donesu poziv i kažu da treba doći na mjesto službe do 9:00. Ili poziv stigne u 22:00 uveče, a do 8:00 ujutro morate stići u potpuno drugi grad Bjelorusije. To jest, zaista se sada odvija masovni poziv. Ne prihvataju se odbijanja, svi se uzimaju pod oružjem, na jedan mjesec, na dva. Također se uzimaju mobilni telefoni, što znači da nema kontakta s rođacima", rekao je Latuška.

Prema njegovim riječima, mjere se provode pod maskom iznenadne provjere pripravnosti, ali u praksi predstavljaju skrivenu mobilizaciju. Navodi da se tokom procesa ignorišu socijalna i medicinska odlaganja, a pozvani pojedinci odmah se prebacuju u vojne jedinice. Nezavisni bjeloruski list „Zerkalo" izvijestio je da su njegovi novinari kontaktirali lokalne vojne korespondente predstavljajući se kao rođaci i dobili potvrdu da se pozivi izdaju i izvršavaju istog dana.

Ministarstvo odbrane negira mobilizaciju

Ministarstvo odbrane Bjelorusije nije javno objavilo nacionalnu mobilizaciju. Ministar odbrane Viktor Khrenin javno je opisao aktivnosti rezervnog sastava kao rutinske i dobrovoljne, no Latuška tvrdi da postoji jaz između zvaničnih izjava i situacije koju prijavljuju građani. Prijavljeni pozivi dolaze usred pojačane pažnje na sigurnost duž zapadne granice Bjelorusije, koja se graniči s Poljskom i Litvanijom, objema članicama NATO-a.

Bjelorusija ostaje blisko povezana s Rusijom u vojnom smislu, a analitičari procjenjuju da Moskva nastavlja produbljivati operativni utjecaj nad bjeloruskom teritorijom. Zapadni zvaničnici ranije su izrazili zabrinutost zbog vojnih aktivnosti u regionu, posebno nakon incidenata koji uključuju navodne povrede vazdušnog prostora u blizini granica NATO-a. U ruskim domaćim raspravama spominjane su i potencijalne buduće mjere mobilizacije povezane s nedostatkom ljudstva za rat u Ukrajini, dok su vlasti posljednjih sedmica povećale ograničenja pristupa određenim platformama društvenih medija, navodno kako bi spriječile koordinaciju protesta sličnih onima iz 2022. godine.

Trenutni događaji u Bjelorusiji nisu zvanično okarakterizirani kao priprema za borbene operacije, a dostupni izvještaji ukazuju prvenstveno na testiranje pripravnosti ili verifikaciju rezervnih snaga. Ipak, iznenadna priroda poziva i njihova blizina granicama NATO-a privukli su pažnju regionalnih posmatrača koji prate vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.