Pad Vlade Kantona Sarajevo je čini se na površinu iznio i puno značajniji sukob između dvije stranke Trojke, SDP-a i Naše stranke koji u suštini bacaju pogled na sličnu biračku bazu, a ove dvije stranke bi se mogle naći i u borbi za direktni mandat iz Izborne jedinice 3 (Kanton Sarajevo i BPK), piše Klix.ba.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk je prema tvrdnjama ministra saobraćaja Kantona Sarajevo i predsjednika kantonalne organizacije SDP-a Adnana Štete ostavku na mjesto premijera dao bez da se konsultovao s koalicionim partnerima. Uk ipak kaže da im je rekao neposredno prije sjednice.

U intervjuu za Federalnu TV, Šteta je kazao da će novu vladu Kantona Sarajevo vjerovatno formirati neka nova većina, što se može tumačiti i time da je došlo do pukotina u političkom savezu koji je stariji čak i od same "Trojke".

Naime, i Naša stranka i SDP su bile dio "građanskog bloka" s Demokratskom frontom koji je periodično postojao na raznim nivoima vlasti i saradnje prije konačnog raspada 2018. godine.

Iznenadna ostavka Nihada Uka tumačena je kao distanciranje i Naše stranke od ostatka Trojke i pokušaj da se pokaže drugačija vrsta politike i poberu određene simpatije u javnosti.

Također, ne treba u kontekstu političkog pozicioniranja unutar Trojke zaboraviti i prelazak državne zastupnice Mije Karamehić-Abazović iz Naroda i pravde u Našu stranku. Iako to nije oslabilo vladajuću koaliciju na državnom nivou, teško da je bilo posmatrano s razumijevanjem.

U ovakvoj situaciji bit će zanimljivo gledati kako će Naša stranka i SDP postaviti svoje izborne strategije u Izbornoj jedinici 3 za državni parlament koju čine Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton.

Ova izborna jedinica donosi četiri direktna mandata u državni parlament, a na izborima 2022. godine po jedan mandat su dobili Narod i pravda, SDA, Naša stranka i SDP. Na izborima 2018. godine direktne mandate su osvojili SDA, Naša stranka, SDP i DF, a na izborima 2014. godine Demokratska fronta je uzela čak dva direktna mandata, a SDA i SBB po jedan mandat. Treba istaći da je listu Demokratske fronte na ovim izborima nosio njen predsjednik Željko Komšić.

Iako stranke još uvijek nisu napravile liste i odredile detalje, treba istaći da upravo iz ove izborne jedinice dolaze predsjednici Demokratske fronte (Željko Komšić), Naroda i pravde (Elmedin Konaković) i Naše stranke (Sabina Ćudić).

Prema tome iznenađenje ne bi bilo da upravo oni budu nositelji liste za državni parlament, jer neće biti kandidati za Predsjedništvo BiH, a upravo je državni parlament sljedeće najprestižnije mjesto u koje bi mogli ići lideri stranaka.

Na ovo treba dodati i nepoznate kapacitete Stranke za Bosnu i Hercegovinu pod novim liderstvom i to koliko će glasova ponijeti iz izborne jedinice koja je baza njenog predsjednika i kandidata za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Semira Efendića.

U suštini šest stranaka s ozbiljnim kapacitetom se bori za četiri direktna mandata na državnom nivou. Na izborima 2022. godine NiP je osvojio 49.180 glasova, SDA 46.866, Naša stranka 33.456, SDP 28.051, a DF 24.382 glasa. Dakle Demokratska fronta je ostala bez direktnog mandata za svega 4.000 glasova i sigurno će u planovima imati "vraćanje" mandata, posebno ukoliko listu nosio stranački predsjednik.

U takvoj situaciji će uslijediti borba za svaki glas lijevo-liberalno orijentisanih glasača, a Naša stranka i SDP bi se mogli naći u političkom klinču koji će označiti važnu borbu za prestiž u izbornoj jedinici s glavnim gradom države.