Posljednja istraživanja pokazuju da kad umjetna inteligencija dobije upit o simptomima bolesti - rezultati nisu bolji od obične internetske pretrage. Samo trećina ispitanika dobila je tačnu dijagnozu. Zasad dakle, umjetna inteligencija ne može zamijeniti liječnike. Ali pacijenti se sve češće obraćaju svojim pametnim telefonima. Nekad su bili Google pacijenti, sad sve više – ChatGPT pacijenti.

Otprilike svaka peta osoba koja uđe u apoteku, procjenjuje magistar farmacije, dolazi čvrsto uvjerena da zna što joj treba.

- Čovjek je bio u bolnici i dobio je otpusno pismo i on određene parametre otpusnog pisma upisuje u ChatGPT koji mu ga onda on tumači i daje terapiju koja je vezana uz to, koja ne mora nužno biti točna. Za jako stručne stvari i izraze ChatGPT se zna zbuniti i dati krivu informaciju, izjavio je Mario Vrebčević, mag. pharm.

Svemu tome trebalo bi pristupiti s malo opreza i kritičnosti, smatra. Slaže se s tim i specijalistica obiteljske medicine, kojoj bar jednom dnevno stigne e-mail nekog pacijenta s mišljenjem umjetne inteligencije o tegobama i mogućim pretragama. I sve to opterećuje i nju i sistem.

- Mi smo ti koji moramo napraviti cenzuru, ne na osnovu mišljenja umjetne inteligencije, na osnovu vlastitog mišljenja u ambulanti i sa svim onim metodama koje imamo i dijagnostikom, a onda ako smatramo da nešto treba mi ćemo ga uputiti, rekla je Branislava Čilić, dr. med./specijalistica obiteljske medicine.

S druge strane, ono što pacijenti žele jest - da razumiju što stručni pojmovi i brojevi znače.

- Umjetna inteligencija, dakle ti generativni modeli rade tako da nalaze statistički najvjerojatniji odgovor na vaše pitanje na osnovu podataka koje imaju na raspolaganju. I to nije odgovor koji vam može dati liječnik. Ali umjetna inteligencija može pomoći da shvatite koji je problem, da vidite što bi trebali pitati liječnika, ali ona nikako ne može zamijeniti čovjeka, kazala je prof. dr. sc. Ana Marušić, voditeljica Katedre za istraživanje u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Osobe u zrelijoj dobi skeptične su i više vjeruju svojim liječnicima.

- Točno znamo što ćemo ga pitati sljedeće, dakle koja su koja su klinička pitanja kojim će pacijent odgovarajući na ta pitanja nama pojasniti svoju situaciju, navela je Čilić.

- S liječnikom ne moram objašnjavati, idem tamo i liječim se. A prije toga si malo proguglam da vidim o čemu se radi, rekao je Milan iz Zagreba.

- Ne, ne vjerujem internetu ništa, kaže Ružica iz Zagreba.

Onim mlađima informiranje putem interneta je dovoljno. Samo žele brzu informaciju.

- I onda sam zaključim je li to istina. To mi je lakše, kažu.

No lakše ne mora biti i bolje.

- Ne treba prihvaćati ništa zdravo za gotovo, opet se vraćamo na narodne izreke, nego uvijek moramo promisliti svojom glavom, propitati svaku činjenicu koju dolazi, vidjeti gdje se nalazi, izjavila je Marušić.

Ako upitate umjetnu inteligenciju koji su lijekovi za temperaturu ili što bi mogao biti uzrok kašlja – odmah ćete saznati, no veliko je pitanje koliko je taj medicinski savjet pouzdan. Ali što dalje – ipak će nam još dugo odgovarati liječnik.