34 godine nakon stjecanja nezavisnosti, građani BiH i dalje su u potrazi za slobodom i ljudskim pravima, te funkcionalnom integrisanom državom. Nacionalisti nisu poraženi, država je podijeljena u slavlju, a šta nam je donijela demokratija?

U susret još jednom Danu nezavisnosti BiH i sjećanjima. Na važnost očuvanja države, njenog suvereniteta i integriteta. Sve uz podsjećanje na borbe koje traju. Želja većine stanovništva iskazana je davne '92. godine. Jasno i nedvosmisleno. Da bude država i u njoj jednaki. 

„Da BiH postane samostalna i nezavisna suverena država. Nedjeljiva“, rekao je Jure Pelivan, predsjednik Vlade Republike BiH 29.2.1992. godine.

Postala je samostalna, nezavisna, suverena. Dostignuće je to koje niko više ne može oduzeti. Od registrovanih 3,2 miliona odazvalo se 64 posto. Ali Bosna i Hercegovina duboko je podijeljena država. Nevidiljve granice presijecaju je kroz entitete, kantone, vlast, politiku. Daleko je od one koju su građani tražili.

„Današnja BiH je sušta suprotnost tog referendumskog pitanja. Ona je duboko podijeljena, podijeljeno i društvo, ali i podijeljena država. Posljedice agresije ostavile su traga na njenom ustavnopravnom uređenju“, smatra Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH.

Od mirnih demonstracija do agresije, silovanja, ratnih zločina - genocida.

Dejtonski mirovni okvir uspostavio je mir, ali i stvorio ustavne obrise u kojima nema ravnopravnih, ali ni mehanizma kojim bi se zaustavili oni kojima jedinstvena država nije prioritet, već problem. Realnost je separatistička retorika, sa jedne, glorificiranje ustaške ideologije, sa druge strane.

„Čini mi se da je danas društvo potpuno upalo u jedno beznađe i da su ljudi koji ne žele da ovo izgleda ovako kako izgleda jednostavno digli ruke ne vjerujući da nešto mogu promijeniti. Zajedničko življenje, zajednička baština, nešto što zajednički stvaramo svi ovdje koje god bili nacije pripadnosti ili slično, toga praktično više nema“, navodi historičar Dragan Markovina.

„Trebali smo raditi više na međusobnoj solidarnosti pomaganju i ispravljanju nepravdi i eventualno socijalnih razlika koje su proistekle iz tranzicije. Separatizam je davno poražen i vojno i sudski i mislim da on nema nikakvu budućnost i to je već svima jasno“, kazao je za FTV Edhem Bičakčić, bivši član Skupštine RBiH.

Pobijeđen, ali ne i zaboravljen. Pa od jedne do druge prekretnice, praćena raznim blokadama i osporavanjima, naša zemlja nalazi se pred još jednom.

Kako iz prošlosti iskoračiti u budućnost demokratskih vrijednosti i ravnopravnih građanskih principa? 

„Mnoge stvari se nepotrebno odgađaju, a morat će se dogoditi. BiH je međunarodno priznata država i ona će nastaviti svoj hod po mukama ka jednoj boljoj i sigurnoj budućnosti“, dodaje Bičakčić.

"Moraju se poraziti one političke snage koje su ovih trideset godina pokušavale Bosance i Hercegovce podijeliti, strpati nas u etničke torove, dok se te političke opcije ne poraze i dok ne dođe građanska opcije na prostor BiH na način da BiH postane država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru mislim da se nećemo lako vratiti na ono referendumsko pitanje“, kaže Lazović.

Više od tri decenije kasnije postali smo društvo sa postratnim traumama i građanima željnim pravednog sistema. Devedesetih se sanjalo o miru, sada o novim radnim mjestima, boljem zdravstvu i obrazovanju. Generacija koja je na referendumu izborila nezavisnost, odgojila je novu – mlađu i ustrajnu da Bosnu i Hercegovinu, konačno, izvede iz prošlosti.